Svi ih dajemo, ali ih nitko ne voli primati
– Kritika pomaže pri izbjegavanju nesporazuma, daje na znanje da se prati i cijeni rad osobe te osigurava zdravo radno okruženje. Konstruktivnom se kritikom daju jasne smjernice o tome što i kako raditi te se nudi prilika za promaknuće načina rada i izbjegavanje pogrešaka. No najvažnije je kako se izriče.
– Učinkovitost kritike ovisi o načinu na koji se daje i spremnosti da se prihvati. U suprotnom može dovesti do nemotiviranosti i nesigurnosti zaposlenika – upozorava Čolak.
– Davanje i primanje povratne informacije komunikacijska je vještina koja se može lako naučiti. Ako je informacija izrečena iskreno i primjenjuje se pravilno, djeluje pozitivno i motivacijski te jača samopouzdanje – savjetuje Čolak.
Pozitivne kritike izgledaju ovako:
- 1. Recite čovjeku što treba popraviti i pritom budite precizni;
- 2. Recite koje će pozitivne promjene donijeti kada se usvoje preporuke;
- 3. Pratite rad osobe i pohvalite ga čim uočite da je povratna informacija usvojena.
Ako zaposlenik dobiva jasne smjernice kako nešto može učiniti bolje, drukčije ili brže rast će njegova motivacija, ali i entuzijazam.
Čovjek se ne osjeća napadnutim, a rečeno mu je u čemu griješi. Tako neće osjetiti poraz nego će zapravo dobiti povratnu informacija o tome što nije učinjeno da se ostvari cilj, točnije, koji su pravi razlozi zbog kojih nije postignut željeni rezultat.
Kod davanja ili primanja kritike uvijek valja biti svjestan toga da svaka istina ima svoje lice i naličje. Ne postoji jedna i apsolutna istina, barem ne u odnosima među ljudima. Ako čovjek to osvijesti, bit će mnogo taktičniji i manje tvrdoglav pa će i lakše shvatiti kako je kritika zdrav oblik komunikacije jer uključuje izražavanje nečijeg mišljenja o tuđim postupcima.
Većina ljudi na kritiku reagira instinktivno te često agresivno, no obrana vlastitog stava do “zadnje kapi krvi” stvara dojam krivice i povećane napetosti. Naravno da postoje i nedobronamjerni “kritičari“ čiji su savjeti destruktivni, nepravedni te “maskirani komplimentom” ili “bezazlenim pitanjem”, a zapravo izražavaju zavist i ljubomoru. No takve je najlakše prepoznati po tome što baš nikad ne govore ništa pozitivno.
U zdravoj razmjeni argumenata ne postoji pobjednik i pobijeđeni, nego priznanje kako su dvije glave pametnije od jedne, odnosno kako će se problem lakše riješiti ako se sagledava iz dva kuta. Iz pozitivne kritike dobro je izvući savjete i pokušati promijeniti ponašanje. Samo se veliki ljudi znaju složiti sa sugovornikom ili mu se ispričati, a osjećati se još većima i boljima.
Bez uvreda
Kritika se ne smije davati u afektu jer se tada u komunikaciju uvlače sarkazam, neprikladan jezik i pogrdna imena, a takva kritika ne može biti konstruktivna.
Pozor
Kad kritizirate, pazite da niste neizravni. Ne okolišajte te jasno recite što mislite. ne očekujte da će druga osoba pogoditi što mislite. Provjerite je li vas razumjela, kaže Čolak.
Pravila
Kritika ne smije biti preduga, uvredljiva i ne smije se govoriti pred drugima, kaže Petra Čolak.
Priprema
Kritika treba biti utemeljena na konkretnim primjerima, a ne na glasinama.
Preuzeto s: 24.sata.hr
//
//
