Neurolog pri Hrvatskom institututu za istraživanje mozga u Zagrebu: Je li 5G tehnologija bezopasna?
U bespućima interneta, među mišljenjima stručnjaka i laika, nailazimo na tisuće razloga za i protiv. Dr. Goran Ivkić, specijalist neurolog, iz Poliklinike Neuron pri Hrvatskom institutu za istraživanje mozga u Zagrebu, u gostujućoj kolumni za Sensu pojašnjava implikacije 5G mreže i upozorava nas na nepopravljive posljedice koje bi nakon njezine implementacije mogla doživjeti sva bića na Zemlji
Potreba za podizanjem letvica veća od adaptacijskih mogućnosti
Svi smo pomalo svjesni činjenice da je vrijeme u kojem živimo vrijeme u kojem vrlo često nema dovoljno vremena. To je vrijeme koje karakterizira nekontrolirano ubrzanje (akceleracija) u svakom pogledu.
Svakodnevno čujemo izjave poput: nemam vremena; imam rok do ponoći završiti neki posao i poslati izvještaj; godišnji sam proveo telefonirajući i odgovarajući na e-mailove i slično. Vrijeme je novac, a novac gubimo ako ne djelujemo dovoljno brzo.
Ta se akceleracija jasno može povezati s globalnom informatizacijom koja je vidljivo počela rasti početkom devedesetih godina. To je vrijeme u kojem se pojavljuju prva osobna računala (personal computer; PC), prvi bežični telefoni (mobiteli) i njegovo informatizacijsko visočanstvo – internet.
Takva razina umreženosti već je tada jasno ukazivala kamo će nas to odvesti i koliko će nas to ubrzati. No, ljudska potreba za probijanjem barijera i „podizanjem letvica“ uvijek je veća i moćnija od naših adaptacijskih mogućnosti, koje su ipak ograničene.
(Sav) život na Zemlji
Kad govorimo o elektromagnetskom (EM) zračenju, treba odmah naglasiti da je riječ o EM valovima. Iz fizike i kemije znamo da sve oko nas ima svoju valnu prirodu, sve oscilira u nekoj frekvenciji i sve se može spektralno analizirati. Medicina je puna takvih primjera.
Kao neurolog, u svom svakodnevnom radu koristim elektroencefalograf (EEG) koji snima moždanu aktivnost i prikazuje je u obliku valova različite frekvencije i amplitude. Slično je i s EKG-om, doplerom, magnetskom rezonancijom i brojnim drugim metodama suvremene medicine.
Nadalje, elektromagnetsko zračenje određenih frekvencija je i osnova vida – svaka boja unutar duginog spektra, od ljubičaste do crvene, ima svoju frekvenciju.
Tema o kojoj pišem možda će malo odstupiti od prepoznatljivog koncepta Sense, u kojem se uglavnom favorizira usvajanje zdravih navika življenja i potiče čitatelje da djeluju pozitivno i šire taj stav u svoj životni prostor. Svjesno narušavam taj opušteni koncept temom nekontroliranog razvoja bežične telefonije i pitanja njenog utjecaja na život na Zemlji.
Što uopće znamo o 5 G tehnologiji?
Namjerno govorim o životu na Zemlji jer ne smijemo zaboraviti da nismo samo mi stanovnici ovog planeta. Moju zabrinutost potaknula je nedavna spoznaja da nam se sprema novi, tihi ekološki udar koji donosi razvoj najnovije mreže koju telekomunikacijske tvrtke širom svijeta, uz podršku svojih vlada, u predstojećem periodu nastoje implementirati, a to je bežična mreža pete generacije (5G).
Slušajući najave političara i svih zainteresiranih (lobista) koji zagovaraju „napredak bez ograničenja“, 5G bežična tehnologija je nužnost bez koje se ne može zamisliti budući napredak neke države. Štoviše, prema riječima nekolicine naših ministara, Hrvatska bi trebala biti predvodnica tog razvoja. No, znamo li mi uopće o kakvoj je tehnologiji riječ?
Koliko što zrači?
Kao što i samo ime govori (wireless: bežična), riječ je o prijenosu informacija kroz eter, dakle ne putem žica (metalna ili optička vlakna). To je telekomunikacijskim kompanijama znatno jeftiniji način prijenosa informacija, a korisnicima znatno komforniji i jednostavniji način korištenja.
Danas se procjenjuje da u svijetu postoji više od 5 milijardi korisnika mobilnih uređaja koji rade unutar radiofrekvencijske mreže, tj. putem elektromagnetskih radiofrekvencijskih (RF) emisija (zračenja).
Dakle, mobiteli svakako zrače jer to je i osnova njihova funkcioniranja, samo je pitanje što zrače i koliko? Sama riječ zračenje asocira nas na radioaktivno zračenje (x-zrake i gama-zrake) iz radioaktivnih izvora, koje spada u tzv. ionizirajuće zračenje. RF zračenje spada u neionizirajuće zračenje koje se u elektromagnetskom spektru nalazi u području radiofrekvencija, zbog čega se i naziva elektromagnetsko radiofrekvencijsko zračenje (EM-RF).
Živimo u vrlo gustom oceanu raznih frekvencija elektromagnetskog zračenja, koje su dramatično (oko 200 puta) jače u usporedbi s onima od prije sto godina.
Kao što se na slici može vidjeti, dalekovodi, radioprijemnici, CD-playeri, računala, radari, televizori, bežični internet (Wi-Fi, Bluetooth…) i mobilni telefoni stvaraju elektromagnetska polja različite snage, a ako se uzme u obzir njihov broj u svijetu, problem elektromagnetskog zagađenja postaje kristalno jasan.
To posebno vrijedi za munjevit razvoj bežičnih tehnologija, bez kojih danas ne možemo zamisliti svakodnevno funkcioniranje i komuniciranje.
Koliko su mobiteli štetni za djecu i mlade
U stalnoj želji za povećanjem prodaje, posljednjih desetak godina telekomunikacijske kompanije putem svojih marketinških aktivnosti nastoje širiti tržište na sve mlađu populaciju, što je rezultiralo time da se broj djece i adolescenata koji koriste mobilne telefone rapidno povećao, a o tome vrlo jasno govore brojne ozbiljne epidemiološke studije.
U sklopu raznih marketinških strategija za pridobivanje mlađih korisnika, navodi se, među ostalim, da je upotreba mobilnih telefona zdrava za psihološki razvoj djeteta, što je ne samo neprovjereno nego nam i osobno iskustvo jasno govori koliko je netočno.
Razgovarajući nedavno sa studentima medicine o osnovnim fizikalnim detaljima o mobilnoj telefoniji, stekao sam dojam da je znanje o ovoj problematici izuzetno nisko i kako većina uopće ne zna kakva se vrsta elektromagnetskog zračenja koristi u bežičnoj tehnologiji i koliko je štetna.
Photo: Pixabay.com
