Kome pomaže self-help?

Obzirom na nešto teža vremena u kojima se nalazimo, nije neobično da se na tržištu izdavaštva dogodio boom knjiga self-help tematike, jer većina naslova tvrdi da ima formulu za preporod i uspjeh na svim životnim poljima. No, je li zaista tako? Bilo bi površno odgovoriti jednostavno i odlučno: da ili ne. Previše je faktora i mogućnosti uključeno u ovom pitanju pa je možda nemoguće dati jasan odgovor.

Što je zapravo self-help?

Površno gledajući može se čuti kako su knjige o samopomoći za depresivne, no zapravo je istina daleko od toga, a naziv pod kojim se cijeli žanr sveo vodi na pogrešan zaključak. Radi se o želji za otkrivanjem i učenjem, proširenju svojih vidika i uvođenju pozitivnih promjena u život. Logično da među čitateljskom publikom žanra ima više trenutno nezadovoljnih, nego zadovoljnih (zadovoljnima ide dobro i nemaju toliku potrebu za promjenama), ali to ne čini cijeli žanr lakim štivom za depresivne. Svatko tko je željan i spreman primiti poruku i krenuti putem promjene može pronaći nešto za sebe u knjigama o samopomoći. Tko god je imalo upoznat sa stanjem u izdavaštvu zna da bestsellere i najzvučnija imena ne definira nužno kvaliteta same knjige. Knjige o samopomoći zadnjih godina su velika industrija, a kako mnogi autori žele uskočiti na taj val uspješnosti žanra, tržište je zasićeno stoga dobar materijal ponekad treba potražiti.
Termin self-help obuhvaća zaista široko područje stoga ga nije lako sažeto definirati. U suštini zajednička ideja većine knjiga je osvijestiti trenutne obrasce ponašanja, prenijeti neke stare mudrosti koje potiču inspiraciju, pozitivnu poruku koja budi i održava nadu te savjete kako navedeno provesti u djelo. U većini knjiga mogu se čuti pojmovi, pozitivnog razmišljanja, vizualizacije, vjere u sebe i konačni ishod. Navedeni pojmovi nisu plod mašte autora self-help literature, već nas podsjećaju na tehnike ili određene obrasce ponašanja koje imaju pozitivan učinak.

Tony Robbins – od negativnog okružja do osobnog preporoda

Zanimljiva je priča koja je potaknula Tonyja Robbinsa na njegov put koji ga danas čini jednim od poznatijih motivacijskih govornika. Dok je Tony bio u školskoj dobi, za vrijeme blagdana u kući Robbinsovih nije bilo večere, a njegov otac koji je bio izrazito negativan (razumljivo zbog loših okolnosti) držao je govor svojim ukućanima kako nikoga nije briga niti će ikada ikoga biti briga, i kako je blagdansko raspoloženje i poruka glupost i slično. Te večeri netko je pozvonio na vrata obitelji Robbins. Izgleda da je netko donio večeru. Udruga volontera u vrijeme blagdana organizirala se i donosila hranu u siromašnije dijelove grada gdje je stanovala i obitelj Robbins. Nakon što je lijepo večerao, mladog Tonya je počelo kopkati nekoliko stvari. Negativne i defetističke tirade njegovog oca upravo je netko demantirao na djelu. Nije istina da nikoga nije briga i da nikome nije stalo, jer nekome očito je. Druga stvar koja ga je u tom trenutku zanimala bila je tko je poslao hranu, tko stoji iza toga? Ideja pomaganja drugima brzo se zakačila u njemu, no da bi prvo pomogao drugima morao je pomoći sebi.

Od tog trenutka put je vijugav i dugačak, ali Tony Robbins već dugo vremena slovi za jednog od najboljih govornika na području motivacije i poziva na buđenje u životu, u skladu sa svojim potencijalima. U dugoj i uspješnoj karijeri radio je s vrhunskim sportašima i velikim kompanijama. Da bi došao do toga, bilo je važno da dobije poruku. Onu poruku koja će poništiti negativne obrasce i uvjerenja kojima ga je hranila negativna okolina i pokrenuti ga na put otkrivenja da život može biti drugačiji. Prvi koraci uvijek su napravljeni u glavi zbog čega je jako bitno imati čiste i ispravne misli, koje obogaćuju umjesto onih koje sputavaju i osiromašuju (ne odnosi se na financijsko stanje).

 

 

Koliko i kome pomaže self-help?

Nije lako dati sud na čitav žanr ako znamo da su knjige napisane samo da bi se osvrnule ili demantirale neku drugu knjigu. Self-help literatura je postala velika industrija što je dovelo do inflacije, prije svega kvantitete, a ne nužno kvalitete. Kvaliteta ne presuđuje što će postati bestseller, pa dobru knjigu treba potražiti među slabije napisanim, a možda zvučnijim naslovima.
Self help djeluje samo onima koji su spremni primiti informaciju koja će im promijeniti stavove i način razmišljanja, i potaknuti ih na promjene u svom životu. Drugima ne djeluje, čak i ako trebaju pomoć, možda je ne žele, nisu spremni za primiti informaciju ili je ne žele primiti u obliku u kojem informacija dolazi. Efekt promjene u ovom slučaju puno više ovisi o samoj osobi, nego o materijalu koji drže u rukama. I jednom kad znamo što želimo ključna je samodisciplina u provođenju želje u djelo.

 
– Ivan Matić