Mara Doljak: Život u vrijeme Corona virusa
Događa se nešto čudno i do sada neviđeno. S jedne strane moderni načini elektronske komunikacije povezali su svijet čvršće i brže nego ikada, tako da svi kontinenti mogu usklađeno djelovati, dok s druge strane ulazimo u razdoblje odvajanja, nekomunikacije, ukidanja putovanja, udaljavanja ljudi fizički i lokacijski. U nekim državama nema izlaženja iz kuće, nema vođenja djece u prirodu pod prijetnjom visoke kazne, jedva da je moguće ići u povremenu bazičnu kupovinu. Naše su slobode narušene, sloboda kretanja, sloboda putovanja, sloboda komunikacije, čak i sloboda rada. Još nam nije jasno koje će sve posljedice to imati, niti koliko će trajati. Za sada količina zabrana eskalira i proširuje se.
A opet, narod pokazuje krotkost i disciplinu, neophodne kako bi ove sanitarne mjere djelovale I donijele rezultate. Da bi se zaštitili od širenja bolesti i da bismo jedni druge štitili od njenog širenja.
Sprema nam se skroman život ograničen na prostor našeg stana ili kuće. A tko je u našem domu? Obično je to obitelj. Pa je li možda neka skrivena uloga ove pošasti, namjera nevidljivog režisera našeg života, da nas usmjeri na najbliže, na naše obitelji, na djecu. Da nas podsjeti da je moguće provoditi vrijeme u krugu obitelji, da je moguće dugo piti kavu I čavrljati bez teme, zajedno pripremati obroke, da je moguće prepričavati doživljaje iz daleke prošlosti ili se izgubiti u maštanju o budućnosti i svemu što nam ona može donijeti. Je li uloga ove situacije donijeti nam sjećanje na neka prošla vremena, kad se živjelo jednostavnije, kad se nije jurilo za novim iskustvima I putovalo po nepoznatim zemljama.
Ova nam situacija donosi i svijest o ranjivosti starijih ili bolesnih. Vrlo je jasno rečeno da osobe koje su već bolesne ili oni koji su pozne životne dobi, predstavljaju najranjiviju populaciju. I to nas čini svjesnima da postoje grupe ljudi koje mi trebamo štititi, brinuti se o njima, ponašati se na način da im ne prenesemo virus I podržati ih u nabavci ili tehničkim potrebama, kako ne bi trebali izlaziti ili se voziti javnim prijevozom. Virus nas tjera da mislimo jedni o drugima, da iskažemo brižnost, podršku I pomoć.
Situacija nas je podsjetila i na važnost higijene. O higijeni je već Hipokrat imao što reći I poručio je da redovito održavanje higijenskih navika značajno smanjuje rizik od bolesti ili skraćuje njeno trajanje. Podsjetilo nas je da učestalo peremo ruke, da peremo sebe, da osvijestimo što sve diramo, s kime se sve rukujemo, I da s više poštovanja prihvatimo civilizacione dosege čistoće I čuvanja zdravlja.
No, sve su to vanjske okolnosti koje mogu utjecati na širenje te čudne bolesti koja je paralizirala cijeli svijet, koja je očistila najjača industrijska zagađenja, koja nam je pokazala da I zatvoreni u četiri zida možemo biti maštoviti Iipjesmom s balkona oplemeniti taj čudni trenutak. Možda nas je čak podsjetila da je sva čarolija života u nama, a ne oko nas?
Nije to prvi put da se naš planet našao pod napadom tih najsitnijih stvorenja, virusa, za koje čak niti ne postoji jasan dokaz da su živa bića. Toliko su mali da ih je znanost vrlo kasno otkrila i još uvijek dešifrira njihove osobine i istražuje kako ih nadmudriti. Znanost nastoji istražiti kako bi u ratu protiv njih izvojevala pobjedu. I to već dugo pokušava doznati, no definitivnih rezultata još nema. Kao što nam ova situacija pokazuje. Važnija je zaštita, pritajivanje, skrivanje, nego li rat. Rat protiv virusa za sada izvjesno ima jednog pobjednika, a to je virus. Što čini da se trebamo spašavati mirnim putem. Nije li to kuriozitet u ovom vremenu kad su nam ratovi tako bliski I toliko brojni I kad su državne granice kao i religije oslonjene na ratne aktivnosti da bi se nametnule i da bi iskorijenile sve nepoželjne? Virus je biće ili tvar ili polu organizam ili… koji nas tjera da u sebi nađemo rješenje. U miru naših domova i obitelji. Nije li to zanimljivo?
Bilo je već neobuzdanih epidemija i pandemija na Zemlji. Postoje podaci iz srednjeg vijeka vezani uz epidemiju kuge. Bilo ju je nemoguće obuzdati I stradanja stanovništva bila su ogromna. No bile su neke kategorije profesionalaca koji su dolazili u doticaj s bolesnicima, njihovim stvarima ili tijelima I preživljavali. Kako je to moguće. Sjećate li se sličica iz povijesnih knjiga ili medicinskih udžbenika, na kojima su bile osobe u plaštevima a na licu su imali masku sa širokim kljunom. Kao dijete sam mislila da su ti liječnici nosili maske kako bi postigni neki autoritet, nedodirljivost, jedinstvenost. Ali, radilo se o nečem drugačijem. U toj maski, u njenom zaobljenom kljunu, bio je komad tkanine, natopljen eteričnim uljima. Tadašnji liječnici znali su koja eterična ulja se trebaju koristiti, kako bi se zaštitili od vrlo invazivnih mirkoorganizama. Tada nije bilo mikroskopa niti slika tih sitnih patogenih organizama, no znanja o zaštiti su postojala I prenosila su se unutar struke. I nisu ih posjedovali samo liječnici, o snažnoj zaštiti od bolesti znali su I lukavi kradljivci koji su obilazili domove umrlih kako bi krali njihovu imovinu i koristili nesreću za svoje bogaćenje. Mnoge su priče pričane o kradljivcima koji se nisu plašili ulaska u zaraženi prostor i koji su preživjeli dugotrajne epidemije. Što im je to omogućilo? Jednostavno disanje kroz eterično ulje. Kroz protumikrobna eterična ulja.
Naša je generacija sretna što danas osim priča I davnih iskustava, imamo I znanost koja direktno potvrđuje efikasnost eteričnih ulja protiv bakterija I virusa. Zaštiti ćemo se puštanjem eteričnih ulja da se šire prostorom kao para iz difuzera ili iz mirisne svjetiljke. Njihove će molekule lebdjeti u zraku I mi ćemo ih udisati. Na taj način naša će pluća biti čista I zaštićena. Ukoliko boravimo u prostoru gdje se okuplja više ljudi, svakako je neophodno uključiti difuzer s jednim ili više od idućih eteričnih ulja:
Paprena metvica, čajevac, ravensara, cimet, klinčić, matičnjak, lovor. Ova ulja su znanstveno potvrđena kao protuvirusna ulja. Bez rata I borbe oslobađaju nas opasnosti I ne dozvoljavaju nam da nas opasni virusi ugroze. A osim toga beskrajno ugodno mirišu.
Ugodan način zaštite i vrlo preporučen je kupka. U med ili sol stavi se 10-ak kapi odabranih eteričnih ulja, ovih ranije nabrojenih, napuni se kada I kad je puna u nju se stavi mješavina. Boravak u kadi i ugodnom ljekovitom mirisu štitit će vas, a ujedno I duboko opustiti, a opuštenost je jedan od preduvjeta dobrog imuniteta.
Ista ulja preporuča se dodati u sapun za redovno pranje ruku I tijela, a mogu se i nakapati papirnate maramice za brisanje nosa ili ruku ili površina. (U ovom slučaju nemojte koristiti cimet, jer može iritirati kožu. No zato je izvanredno ugodan u prostoru).
Mudro je napraviti 5% mješavinu navedenih ulja u vodi i prskati u prostor u kojem boravimo. Ukoliko se krećemo među ljudima, prskanje odjeće i ruku bit će odlična zaštita.
Uz svu vanjsku zaštitu ne zaboravimo na svoj imunitet. On je razlog zašto neke osobe ne obole u sredini gdje ostali obolijevaju. Oni koji ostaju zdravi imaju snažan imunitet. Pa kako onda pomoći svom imunitetu da postane prva I snažna linija obrane od virusa? Krenimo s jednostavnim. Dr. Pauling dobio je Nobelovu nagradu za istraživanje kako nas C vitamin štiti od bolesti I održava naš organizam u tako dobrom I čistom stanju da nam ujedno I produljuje životni vijek. Zato svakako posegnite za C vitaminom I, u ovim okolnostima, konzumirajte dvostruko nego li je preporučeno na kutiji. Ne brinite se, ukoliko bude viška, napustiti će vaše tijelo putem mokraće, neće se taložiti niti stvarati probleme.
Pijte puno vode i mlačnih laganih biljnih čajeva. Oni će detoksicirati tijelo. Uz to se preporuča koristiti čuveno ulje Crnog Kima, koje, kako sveti spisi kažu, ”liječi sve bolesti osim smrti”. Svakodnevno korištenje čistit će organizam, jačati imunitet I ujedno detoksicirati.
Redovna automasaža prirodnim uljem sa eteričnim uljima, nakon večernjeg tuširanja, doprinijeti će ljepoti kože, ali će ujedno I ojačati cirkulaciju krvi I limfe, pa će tijelo lakše očuvati zdravlje. Dobro je tom prilikom čvrsto izmasirati stopala I dlanove, sve to će oživiti organizam I osnažiti ga.
Zaboravite slatka jela i šećer, kao i bijelo brašno i reducirajte mliječne proizvode. Vaš će vam imunitet biti zahvalan i lakše će se brinuti o vašoj zaštiti.
I na kraju, još nekoliko jako važnih stvari. Smijte se, pjevajte i šalite se. Dobro raspoloženje stimulativno djeluje na imunitet i snagu našeg tijela, a osim toga, ljepše nam se ispunja vrijeme.
Volite se, podržavajte se, igrajte se. Možda je sad vrijeme da iz ladica izvučete stare igre tipa Čovječe ne ljuti se ili Monopoli ili karte, koje su završile negdje u podrumu ili nekom drugom skrivenom mjestu kad su u dom ušli televizor I kompjuter, pa mobitel.
Razmjenjujte dobre knjige s prijateljima, ili ih jednostavno uzmite s police i popunite vrijeme s njima. Razgovarajte, planirajte budućnost, sjećajte se zanimljivih događaja iz prošlosti, pričajte djeci kako ste odrastali, podsjetite roditelje na trenutke iz vašeg djetinjstva. Pregledajte stare fotografije. Činite svoje dane zanimljivima i ispunite ih ljudskom toplinom. Kad kriza prođe, bit ćete bogatiji za jedno ljudsko iskustvo koje vam nitko neće moći oduzeti.
Mara Doljak
