AKO POSTOJI PAKAO NA ZEMLJI, ON JE U SRCU MELANKOLIČNOG ČOVJEKA

depresijaDepresija je bolest, jednako kao i povišeni krvni tlak ili šećerna bolest. Bolesnici, kao i kod bilo koje druge kronične bolesti, moraju naučiti kako je prepoznati i nositi se s njom tijekom života. Ne smijete biti posramljeni ako ste depresivni. Izrecite kako se osjećate! Neka vaš liječnik zna sve o vašim tegobama. Ako liječnik ne upozna vaše smetnje, tegobe i simptome, teško mu je postaviti ispravnu dijagnozu. Postoje učinkoviti načini za liječenje depresije i za ponovni povratak u normalan život bez patnje.

 Depresija je stara koliko i čovječanstvo. Ubraja se ne samo u najranije opisane bolesti u povijesti medicine, nego i u najčešće psihičke poremećaje današnjice. Trenutno je depresija za žene zdravstveni problem broj dva, a u ukupnoj populaciji depresija je na četvrtom mjestu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba što se prati od 1910. godine nadalje. Najmanje svaki deseti čovjek ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije. Depresija uzrokuje duboke patnje i većina se stručnjaka slaže da je to za čovjeka najbolnije životno iskustvo s kojim se može suočiti. Ona je više od obične tuge.
Poput kovčegaMeđutim, ako se tuga pojavi bez ikakva razloga ili je ona nesrazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati, jednom riječju više se ne možemo veseliti životu, onda to više nije neraspoloženje, nije obična tuga, nego depresija.
Depresija je ozbiljan duševni poremećaj, prava bolest koja se mora liječiti. Ona zahtijeva liječenje jer utječe na cjelokupni život bolesnika, a ako se ne liječi, sve se više pogoršava. Zbog neupućenosti, depresiju često ne prepoznaju ni osobe koje od nje pate, kao ni njihova najbliža okolina, čak i kad depresija uzrokuje značajne bračne, obiteljske, profesionalne i socijalne poteškoće. Depresija je bolest sa značajnom smrtnošću. Podaci govore da i do 15% depresivnih osoba počini samoubojstvo. Stoga depresija zahtijeva ozbiljan pristup, čim ranije prepoznavanje i adekvatno liječenje da bi se izbjegle moguće pogubne posljedice.
Ljudi ne znaju da na stres reaguju drugačije osim depresijom. Loša ishrana, pomanjkanje hranljivih sastojaka, svakodnevno izlaganje stresu, sve to doprinosi osjećaju potištenosti. Ako se pri tome ljudi nemaju kome obratiti i razgovarati o problemima, sve češće padaju u depresiju. To predstavlja veliki zdravstveni problem. Znatno veći problem je što većina ovakvih pacijenata vjeruje da će depresija brzo proći sama od sebe, pa liječenje i nije potrebno. Treba znati da depresija napada, prije svega, slabe i bespomoćne. Ona je, poput kovčega; najčešće putuje sa svojim vlasnikom.
“Crvena zastavica”
Depresija je bolest, jednako kao i povišeni krvni tlak ili šećerna bolest. Bolesnici, kao i kod bilo koje druge kronične bolesti, moraju naučiti kako je prepoznati i nositi se s njom tijekom života. Ne smijete biti posramljeni ako ste depresivni. Izrecite kako se osjećate! Neka vaš liječnik zna sve o vašim tegobama. Ako liječnik ne upozna vaše smetnje, tegobe i simptome, teško mu je postaviti ispravnu dijagnozu. Postoje učinkoviti načini za liječenje depresije i za ponovni povratak u normalan život bez patnje. Ali ako se depresija ne liječi, ona može postati bolest koja ugrožava život!
Promjena raspoloženja je “crvena zastavica” koja upozorava liječnika da razmotri dijagnozu depresije. Depresivne osobe tipično osjećaju žalost i beznađe. One gube sposobnost osjećanja zadovoljstva i nisu više zainteresirane za aktivnosti koje su ih ranije veselile i u kojima su uživale. Depresivno raspoloženje kod bolesnika se razlikuje od uobičajene tuge.
Pacijentima sa ovim simptomima je neophodno da dođu na liječenje. Dužina depresije je jako opasna. Nauka je pokazala da su ovi ljudi non-stop izloženi stresu, te njihov imunološki sistem oslabi toliko da se onda teško odupiru bolestima, i potpadaju pod depresiju.
Zato je neophodno da takvi pacijenti dođu na pregled na aparat BIMED, te izmjere vrijednosti vitamina i minerala. Najčešće je u pitanju B vitamin, koji je najdjelotvorniji serum protiv stresa. Stoga preporučujem pacijentima da izmjere sve vitamine B grupe, od B1 do B12. Neophodno je provjeriti i ostale vitamine i minerale koji ulaze u sastav imunološkog sistema: Kalcijum – za imunitet, magnezijum – za želudac, te selenicij i cink, koji su neophodni za mozak, pamet, pamćenje, upamćivanje.
Najgore je ignorirati simptome depresije. Svako od pacijenata mora da smanji stres i to vježbanjem. Dakle, najbolji lijek je: vježbanje (kombinacija vježbi), šetnja, razgovor, režim ishrane i naročito unos vitamina i minerala koji su neophodni, da ne bi depresija otišla u psihozu, ili neku drugu psihičku bolest.

Faktori depresije
  • Traume (čak iz djetinjstva)
  • Ratni događaji
  • Gubitak zaposlenja
  • Gubitak voljene osobe
  • Gubitak partnera
  • Gubitak djeteta
  • Nepravda
  • Politička i socijalna nestabilnost u društvu
Simptomi depresije
  • Nesanica
  • Problemi s probavom
  • Zamor (ljudi su uvijek umorni)
  • Glavobolja
  • Jaki bolovi u mišićima
  • Zaboravnost
  • Gubitak koncentracije
  • Povećanje težine
  • Povlačenje u sebe (povlače se iz porodice, društva, poslovnog okruženja…)
Biološka podloga bolesti

Genetička istraživanja i istraživanja djelovanja antidepresivnih lijekova ukazali su na značajnost biologijske podloge depresije. Tako je rizik obolijevanja od tog poremećaja u obiteljima bolesnika depresije 2-3 puta veći nego što je to slučaj u općoj populaciji.
Depresija se dovodi u vezu s promjenama u nastanku i razgradnji pojedinih neurotransmitora u mozgu, te s promjenama u broju i osjetljivosti njihovih receptora. Osobito je bila poznata tzv. “katekolaminska” teorija depresije, koja je objašnjavala depresiju kao manjak noradrenalina i/ili serotina. Ta teorija nije uspjela na zadovoljavajući način objasniti zašto uz terapiju antidepresivima, koji gotovo neposredno nakon uzimanja povećavaju nivo neurotransmitora u sinapsi (mjestu dodira dvaju živčanih stanica), do poboljšanja kliničkog stanja bolesnika dolazi tek nakon 3-4 nedjelje kontinuiranog uzimanja. Odgovor vjerovatno leži u činjenici da je antidepresivima potrebno vrijeme za izazivanje određenih promjena, odnosno za korekciju promjena koje su izazvale depresiju.

Kad žena zaboravi recepte…

Mnogi depresivni bolesnici imaju poteškoće koncentracije ili smanjenu sposobnost mišljenja. Mogu osjećati kako više ne uče efikasno ili zakazuju na poslu, pa čak i u svakodnevnim aktivnostima. U ozbiljnim slučajevima depresivni bolesnici nisu u mogućnosti ni pogledati televiziju. Kod dvije trećine bolesnika postoje određene smetnje pamćenja i zapamćivanja koje ponekad ostavljaju sliku tzv. depresivne pseudodemencije. Neki se ne mogu sjetiti čak ni uobičajenih svakodnevnih radnji, npr. kod žena se javlja nesposobnost za kuhanje ili spremanje pa takvo stanje može imitirati demenciju. Osobito to može predstavljati dijagnostički problem u starijih bolesnika. Stoga se nikako ne bi smjelo dogoditi da se kod starijih bolesnika sa takvim simptomima, a koji su uzrokovani depresijom, izostavi postavljanje prave dijagnoze i tako zanemari odgovarajuće liječenje.

depresija
– Dr. Jasminka Mujkanović-Hrustanović