Značaj obrazovanja: Tko piše povijest?

To pitanje je Tara Westover najprije vidjela na ploči svog fakulteta, kada ga je njen profesor ispisao. U mahu joj je djelovalo čudno. Njena ideja historičara nije bila da je u pitanju čovjek. Vidjela ga je više kao proroka čije se vizije prošlosti, poput onih budućnosti, nisu dovodile u pitanje ili čak o njima raspravljale. Zašto?

Tara je rođena u Idahu i do tinejdžerskog doba živjela je u obitelji mormona pod planinom, neprijavljena da je rođena, bez formalnog obrazovanja, prepuštena edukaciji kod kuće svog oca, vjerskog fanatika s bipolarnim poremećajem. Tara je upoznavala vanjski svijet kroz prizmu i filtere mentalno oboljele osobe koja se spremala za Sudnji dan i skladištila gomile hrane, municije i benzina na farmi na kojoj je odrasla. Od najranijeg uzrasta upoznala je strah, paniku i nasilje kao normalnost života. Ali važnije od toga – svijet koji je postojao vani bio je sasvim drugačiji od onog kog je oblikovao njen otac.

Međutim, gledajući razvoj životnih priča njenih članova obitelji i upoznajući stvari oko sebe u svjetlu kakvom su bile, Tara je kao tinejdžerka odlučila da sama uči i da polaže ispite za koledž. Usprkos svoj nevjerici da će uspjeti, upisala je fakultet Brigham Young University 2008. godine, a potom joj je dodijeljena stipendija Gates Cambridge univerziteta, da bi 2009. godine na Trinity College u Cambridgu diplomirala, a 2010. godine postala gostujući profesor na Univerzitetu Harvard. Vratila se u Cambridge, gdje je doktorirala historiju 2004. godine. I tada, dok je prolazila kroz Kings koledž, u hladu ogromne kapele, noseći pod rukom svoj rukopis za doktorat, ponovo je pomislila: Tko piše povijest? „Ja je pišem“, odgovorila je sebi.

Tara je upoznavala vanjski svijet kroz prizmu i filtere mentalno oboljele osobe koja se spremala za Sudnji dan i skladištila gomile hrane, municije i benzina na farmi na kojoj je odrasla.

Tara se opredijelila za historiju, ne zbog tematike, već zbog historičara. Prvi put je čula za Holokaust i pokret za građanska prava na fakultetu i to je za nju bilo šokantno. Otac je tome uopće nije učio. Tada je spoznala da je ono što osoba zna o prošlosti ograničeno i da će uvijek biti ograničeno onim što joj netko drugi kaže. Zato je sama postala netko tko piše historiju, prelazeći nevjerojatno težak i zahtjevan osobni put od osobe koja je živjela u izolaciji do nekoga tko je postao doktor i profesor i napisao memoare „Educated“ – The New York Times bestseler, a ona sama je nomirana za niz nagrada. The New York Times je njene memoare proglasio jednom od 10 najboljih knjiga 2018. godine, a Tara je proglašena jednom od 100 najutjecajnijih osoba 2019. godine od Time magazina.

„Ovo putovanje do sebstva možete nazvati različitim imenima“, piše Tara. „Transformacija. Metamorfoza. Neistina. Izdaja. Ja to nazivam obrazovanjem.“

Kada shvatimo da naš svijet, um, život oblikuje najmoćnija sila – informacija, shvaćamo što sve možemo kada se obrazujemo, učimo, razvijamo, otkrivamo – zalazimo u manje poznate oblasti i ne cenzuriramo sebe nevjericom ili pak apsolutnim povjerenjem ka onome što nam se servira, već razvijamo svoju osobnost radoznalošću. Ono što znamo je naš najveći kapital, a mi sami svoj najveći i najvažniji projekt. Namjera nije isto što i cilj. Namjera vas vodi k cilju, ali i dalje – da budete još veći i važniji doprinos drugima. Da znajući da svijet postoji tako što ga stvaraju drugi, postajete kreator, a ne promatrač.

– Jasmina Stojanović
Oriniginal magazin

Knjigu Obrazovana po možete kupiti kod izdavača, u ovom trenutku s 20% popusta, po cijeni od  111 kn.
Ispunite kontakt formu i dobit ćete povratnu informaciju od izdavača.

Događa se nešto čudno i do sada neviđeno. S jedne strane moderni načini elektronske komunikacije povezali su svijet čvršće i brže nego ikada, tako da svi kontinenti mogu usklađeno djelovati, dok s druge strane ulazimo u razdoblje odvajanja, nekomunikacije, ukidanja putovanja, udaljavanja ljudi fizički i lokacijski. U nekim državama nema izlaženja iz kuće, nema vođenja djece u prirodu pod prijetnjom visoke kazne, jedva da je moguće ići u povremenu bazičnu kupovinu. Naše su slobode narušene, sloboda kretanja, sloboda putovanja, sloboda komunikacije, čak i sloboda rada. Još nam nije jasno koje će sve posljedice to imati, niti koliko će trajati. Za sada količina zabrana eskalira i proširuje se.

A opet, narod pokazuje krotkost i disciplinu, neophodne kako bi ove sanitarne mjere djelovale I donijele rezultate. Da bi se zaštitili od širenja bolesti i da bismo jedni druge štitili od njenog širenja.

Sprema nam se skroman život ograničen na prostor našeg stana ili kuće. A tko je u našem domu? Obično je to obitelj. Pa je li možda neka skrivena uloga ove pošasti, namjera nevidljivog režisera našeg života, da nas usmjeri na najbliže, na naše obitelji, na djecu. Da nas podsjeti da je moguće provoditi vrijeme u krugu obitelji, da je moguće dugo piti kavu I čavrljati bez teme, zajedno pripremati obroke, da je moguće prepričavati doživljaje iz daleke prošlosti ili se izgubiti u maštanju o budućnosti i svemu što nam ona može donijeti. Je li uloga ove situacije donijeti nam sjećanje na neka prošla vremena, kad se živjelo jednostavnije, kad se nije jurilo za novim iskustvima I putovalo po nepoznatim zemljama.

Ova nam situacija donosi i svijest o ranjivosti starijih ili bolesnih. Vrlo je jasno rečeno da osobe koje su već bolesne ili oni koji su pozne životne dobi, predstavljaju najranjiviju populaciju. I to nas čini svjesnima da postoje grupe ljudi koje mi trebamo štititi, brinuti se o njima, ponašati se na način da im ne prenesemo virus I podržati ih u nabavci ili tehničkim potrebama, kako ne bi trebali izlaziti ili se voziti javnim prijevozom. Virus nas tjera da mislimo jedni o drugima, da iskažemo brižnost, podršku I pomoć.

Situacija nas je podsjetila i na važnost higijene. O higijeni je već Hipokrat imao što reći I poručio je da redovito održavanje higijenskih navika značajno smanjuje rizik od bolesti ili skraćuje njeno trajanje. Podsjetilo nas je da učestalo peremo ruke, da peremo sebe, da osvijestimo što sve diramo, s kime se sve rukujemo, I da s više poštovanja prihvatimo civilizacione dosege čistoće I čuvanja zdravlja.

No, sve su to vanjske okolnosti koje mogu utjecati na širenje te čudne bolesti koja je paralizirala cijeli svijet, koja je očistila najjača industrijska zagađenja, koja nam je pokazala da I zatvoreni u četiri zida možemo biti maštoviti Iipjesmom s balkona oplemeniti taj čudni trenutak. Možda nas je čak podsjetila da je sva čarolija života u nama, a ne oko nas?

Nije to prvi put da se naš planet našao pod napadom tih najsitnijih stvorenja, virusa, za koje čak niti ne postoji jasan dokaz da su živa bića. Toliko su mali da ih je znanost vrlo kasno otkrila i još uvijek dešifrira njihove osobine i istražuje kako ih nadmudriti. Znanost nastoji istražiti kako bi u ratu protiv njih izvojevala pobjedu. I to već dugo pokušava doznati, no definitivnih rezultata još nema. Kao što nam ova situacija pokazuje. Važnija je zaštita, pritajivanje, skrivanje, nego li rat. Rat protiv virusa za sada izvjesno ima jednog pobjednika, a to je virus. Što čini da se trebamo spašavati mirnim putem. Nije li to kuriozitet u ovom vremenu kad su nam ratovi tako bliski I toliko brojni I kad su državne granice kao i religije oslonjene na ratne aktivnosti da bi se nametnule i da bi iskorijenile sve nepoželjne? Virus je biće ili tvar ili polu organizam ili… koji nas tjera da u sebi nađemo rješenje. U miru naših domova i obitelji. Nije li to zanimljivo?

Bilo je već neobuzdanih epidemija i pandemija na Zemlji. Postoje podaci iz srednjeg vijeka vezani uz epidemiju kuge. Bilo ju je nemoguće obuzdati I stradanja stanovništva bila su ogromna. No bile su neke kategorije profesionalaca koji su dolazili u doticaj s bolesnicima, njihovim stvarima ili tijelima I preživljavali. Kako je to moguće. Sjećate li se sličica iz povijesnih knjiga ili medicinskih udžbenika, na kojima su bile osobe u plaštevima a na licu su imali masku sa širokim kljunom. Kao dijete sam mislila da su ti liječnici nosili maske kako bi postigni neki autoritet, nedodirljivost, jedinstvenost. Ali, radilo se o nečem drugačijem. U toj maski, u njenom zaobljenom kljunu, bio je komad tkanine, natopljen eteričnim uljima. Tadašnji liječnici znali su koja eterična ulja se trebaju koristiti, kako bi se zaštitili od vrlo invazivnih mirkoorganizama. Tada nije bilo mikroskopa niti slika tih sitnih patogenih organizama, no znanja o zaštiti su postojala I prenosila su se unutar struke. I nisu ih posjedovali samo liječnici, o snažnoj zaštiti od bolesti znali su I lukavi kradljivci koji su obilazili domove umrlih kako bi krali njihovu imovinu i koristili nesreću za svoje bogaćenje. Mnoge su priče pričane o kradljivcima koji se nisu plašili ulaska u zaraženi prostor i koji su preživjeli dugotrajne epidemije. Što im je to omogućilo? Jednostavno disanje kroz eterično ulje. Kroz protumikrobna eterična ulja.

Naša je generacija sretna što danas osim priča I davnih iskustava, imamo I znanost koja direktno potvrđuje efikasnost eteričnih ulja protiv bakterija I virusa. Zaštiti ćemo se puštanjem eteričnih ulja da se šire prostorom kao para iz difuzera ili iz mirisne svjetiljke. Njihove će molekule lebdjeti u zraku I mi ćemo ih udisati. Na taj način naša će pluća biti čista I zaštićena. Ukoliko boravimo u prostoru gdje se okuplja više ljudi, svakako je neophodno uključiti difuzer s jednim ili više od idućih eteričnih ulja:

Paprena metvica, čajevac, ravensara, cimet, klinčić, matičnjak, lovor. Ova ulja su znanstveno potvrđena kao protuvirusna ulja. Bez rata I borbe oslobađaju nas opasnosti I ne dozvoljavaju nam da nas opasni virusi ugroze. A osim toga beskrajno ugodno mirišu.

Ugodan način zaštite i vrlo preporučen je kupka. U med ili sol stavi se 10-ak kapi odabranih eteričnih ulja, ovih ranije nabrojenih, napuni se kada I kad je puna u nju se stavi mješavina. Boravak u kadi i ugodnom ljekovitom mirisu štitit će vas, a ujedno I duboko opustiti, a opuštenost je jedan od preduvjeta dobrog imuniteta.

Ista ulja preporuča se dodati u sapun za redovno pranje ruku I tijela, a mogu se i nakapati papirnate maramice za brisanje nosa ili ruku ili površina. (U ovom slučaju nemojte koristiti cimet, jer može iritirati kožu. No zato je izvanredno ugodan u prostoru).

Mudro je napraviti 5% mješavinu navedenih ulja u vodi i prskati u prostor u kojem boravimo. Ukoliko se krećemo među ljudima, prskanje odjeće i ruku bit će odlična zaštita.

Uz svu vanjsku zaštitu ne zaboravimo na svoj imunitet. On je razlog zašto neke osobe ne obole u sredini gdje ostali obolijevaju. Oni koji ostaju zdravi imaju snažan imunitet. Pa kako onda pomoći svom imunitetu da postane prva I snažna linija obrane od virusa? Krenimo s jednostavnim. Dr. Pauling dobio je Nobelovu nagradu za istraživanje kako nas C vitamin štiti od bolesti I održava naš organizam u tako dobrom I čistom stanju da nam ujedno I produljuje životni vijek. Zato svakako posegnite za C vitaminom I, u ovim okolnostima, konzumirajte dvostruko nego li je preporučeno na kutiji. Ne brinite se, ukoliko bude viška, napustiti će vaše tijelo putem mokraće, neće se taložiti niti stvarati probleme.

Pijte puno vode i mlačnih laganih biljnih čajeva. Oni će detoksicirati tijelo. Uz to se preporuča koristiti čuveno ulje Crnog Kima, koje, kako sveti spisi kažu, ”liječi sve bolesti osim smrti”. Svakodnevno korištenje čistit će organizam, jačati imunitet I ujedno detoksicirati.

Redovna automasaža prirodnim uljem sa eteričnim uljima, nakon večernjeg tuširanja, doprinijeti će ljepoti kože, ali će ujedno I ojačati cirkulaciju krvi I limfe, pa će tijelo lakše očuvati zdravlje. Dobro je tom prilikom čvrsto izmasirati stopala I dlanove, sve to će oživiti organizam I osnažiti ga.

Zaboravite slatka jela i šećer, kao i bijelo brašno i reducirajte mliječne proizvode. Vaš će vam imunitet biti zahvalan i lakše će se brinuti o vašoj zaštiti.

I na kraju, još nekoliko jako važnih stvari. Smijte se, pjevajte i šalite se. Dobro raspoloženje stimulativno djeluje na imunitet i snagu našeg tijela, a osim toga, ljepše nam se ispunja vrijeme.

Volite se, podržavajte se, igrajte se. Možda je sad vrijeme da iz ladica izvučete stare igre tipa Čovječe ne ljuti se ili Monopoli ili karte, koje su završile negdje u podrumu ili nekom drugom skrivenom mjestu kad su u dom ušli televizor I kompjuter, pa mobitel.

Razmjenjujte dobre knjige s prijateljima, ili ih jednostavno uzmite s police i popunite vrijeme s njima. Razgovarajte, planirajte budućnost, sjećajte se zanimljivih događaja iz prošlosti, pričajte djeci kako ste odrastali, podsjetite roditelje na trenutke iz vašeg djetinjstva. Pregledajte stare fotografije. Činite svoje dane zanimljivima i ispunite ih ljudskom toplinom. Kad kriza prođe, bit ćete bogatiji za jedno ljudsko iskustvo koje vam nitko neće moći oduzeti.

Mara Doljak

Aromara.hr

Prošle godine svi su pričali samo o jednoj knjizi, a Bill Gates njome je bio toliko oduševljen da ju je uvrstio u top pet knjiga koje je pročitao u 2018.
Objavljena je 20. veljače 2018. i čini se da otada nitko nije prestao pričati o knjizi “Educated” Tare Westover. Najboljom knjigom 2018. godine proglasili su je Times, Guardian, New York Times, Vogue, The Economist i Amazon.

Barack Obama uvrstio ju je na svoju listu knjiga za ljeto 2018., a Bill Gates u top pet knjiga koje je pročitao u cijeloj 2018. godini. Što je tako čarobno u jednoj knjizi?

NEVJEROJATNA PRIČA KOJA MIJENJA PERCEPCIJU

“Educated” je memoar spisateljice Tare Westover. Westover je odrastala u mormonskoj obitelji u ruralnom Idahu, njezini roditelji nisu vjerovali u medicinu dok je otac konstantno živio u strahu od smaka svijeta za koji je pripremao i svoje sedmero djece. Westover je školovana kod kuće pa je u učionicu kročila tek sa 17 godina kad je odlučila upisati studij. Zbog rada s raznim otpadom koji je obavljala cijela obitelj i sumnje u sposobnost liječnika, ozljede su u njezinoj obitelji bile svakodnevica i često opasne po život.

Westover zbog toga nije primila ni kvalitetno kućno obrazovanje, već je sama učila matematiku, trigonometriju, čitala knjige i uspjela upisati Brigham Young University. To ju je odvelo na Cambridge, onda i na Harvard, a danas ima doktorat iz intelektualne povijesti s Cambridgea.

Sve što se događalo između njezinog rođenja i kraja studija nevjerojatna je priča koja se ne može prepričati jer je toliko jedinstvena da se čini gotovo kao fikcija. Westover ju je savršeno pretočila u riječi i zaista napravila remek djelo koje se čita u dahu.

KNJIGA KOJA UČI O UČENJU

Budući da je percepciju o svijetu gradila na onome što joj je govorio otac, Westover je i sama, poput njega, vjerovala u teorije zavjere, odbijala je uzimati lijekove, čak i prati ruke nakon korištenja toaleta. Sve je morala naučiti sama, a pritom je nevjerojatna njezina volja i ustrajnost u tome da upozna svijet i izgradi vlastitu percepciju o njemu već kao odrasla osoba.

Kad je objavio intervju s Tarom Westover na svom YouTube kanalu, Bill Gates je uz to napisao: “Uvijek sam se ponosio mogućnošću da sebe naučim svemu. Kad god bih naišao na nešto o čemu ne znam puno, čitao bih knjige i upisivao online tečajeve dok ne bih naučio. Mislio sam da sam poprilično dobar u učenju samog sebe – dok nisam pročitao Educated. Njezina mogućnost da uči sama me sasvim porazila.”

“Mislim da je obrazovanje samo proces samootkrivenja – razvoj osjećaja sebe i svog mišljenja. Ja to vidim kao sjajan mehanizam za povezivanje i ujednačavanje”, objasnila mu je Westover svoj pogled na učenje.

Knjiga Obrazovana uskoro izlazi u ponudi Knjigoteke, a možete sada naručiti knjigu u pretprodaji uz čak 40 kuna popusta!

https://knjigoteka.com/2020/02/24/tara-westover-obrazovana/

Izvor

Danas mnogi mladi, na žalost, smatraju da je čitanje knjiga hobi introvertnih, slabih i asocijalnih ljudi. Međutim, oni su u velikoj zabludi, jer nečitanjem lišavaju sebe ne samo zadovoljstva koje svaka knjiga može pružiti, nego i raznih pozitivnih efekata čitanja. Nauka je snažnim činjenicama potkrijepila tvrdnje da čitanje knjiga donosi mnoge koristi, prije svega kada su u pitanju emocionalni i intelektualni kapaciteti mozga. Pa da krenemo redom.

1. Tko redovno čita knjige, svakoga dana nauči nešto novo

Možete izgubiti posao, imovinu, novac, čak i tjelesno zdravlje, ali znanje vam nitko ne može oduzeti. Čitanje knjiga ne samo da nam pomaže održati postojeću razinu znanja, već ga i proširuje. Čitanjem neprestano snabdjevamo naš mozak novim informacijama, a nikada se ne zna kada će nam one zatrebati u životu. Što više znanja imamo, spremniji smo odgovoriti na razne izazove s kojima se u životu suočavamo.

2. Čitanjem proširujemo rječnik

Što više knjiga čitate, više novih riječi će se naći u vašem svakodnevnom rječniku. Širi vokabular i sposobnost lijepog govora jača vaše samopouzdanje. Pored toga, dobro definiran govor i pravilno izgovaranje riječi mogu biti od velike pomoći u svakoj profesiji. Načitani ljudi, dobri govornici koji mogu da pričaju o raznim temama, visoko su cijenjeni u poslovnom svijetu i brzo napreduju u karijeri.

3. Čitanje vas čini boljom osobom

U jednom istraživanju Univerziteta Emory iz 2013. godine, uspoređivan je rad mozga dvije skupine ljudi. Jedni su prije eksperimenta čitali neku knjigu, dok ljudi iz druge skupine nisu. Skeniranjem mozga stručnjaci su utvrdili da je čitanje knjiga probudilo osjećaje brige i empatije prema drugima, što se nije dogodilo kod ispitanika koji nisu čitali. Osim toga, tim njujorških psihologa došao je do zaključka da čitanje književnih fantazija budi sposobnost detekcije i razumijevanja emocija drugih ljudi.

4. Čitanje je zarazno

Roditelji koji žele potaknuti svoju djecu da zavole čitanje, mogu to učiniti tako što će svakodnevno kod kuće čitati naglas. Naučno je dokazano da će djeca školskog uzrasta kojima su roditelji glasno čitali knjige, imati veće šanse da razviju sklonost k čitanju. Dakle, dragi roditelji, čitajte svojim mališanima priče za laku noć, to je najbolji način da i oni zavole knjige.

5. Za oštriji um

Ne samo da čitanjem postajemo pametniji, već naš um postaje britkiji i bistriji. Jedna američka neurološka studija dokazala je da je čitanje knjiga važno u životu svakog čovjeka, od njegovog djetinjstva do poznih godina. Ljudi koji tijekom čitavog života redovno čitaju, imaju razvijenije mentalne sposobnosti i bolje pamćenje u svim životnim razdobljima.

6. Čitanje poboljšava memoriju

Dok čitamo knjigu upoznajemo mnoštvo novih likova, njihov karakter, ambicije, zapravo čitav njihov svijet. Sve te informacije mozak skuplja i čuva. Svako novo saznanje koje mozak skladišti u svojoj memoriji potiče razvoj novih i jača već postojeće moždane sinapse, što izravno utječe na jačanje naše memorije, osobito kratkoročnog pamćenja.

7. Čitanje jača koncentraciju

U modernom svijetu, tijekom jednog petominutnog razdoblja prosječna osoba će podijeliti svoju pozornost na poslovne zadatke, čitanje pristigle elektronske pošte, na razgovore s prijateljima i poslovnim suradnicima preko chat-a i skype-a, na provjeravanje svog mobitela… Sve ovo utječe na značajno smanjenje naše produktivnosti.

Dok čitamo zanimljivu knjigu, fokusirani smo isključivo na priču, dok sve oko nas kao da ne postoji. Dovoljno je da čitate 15-20 minuta prije no što otpočnete svoje radne zadatke i već prvog dana bit ćete potpuno iznenađeni koliko je bolja vaša koncentracija.

8. Čitanje kao prevencija Alzheimerove bolesti

Jedno nedavno iscrpno istraživanje američkih naučnika nedvosmisleno je pokazalo da stariji ljudi koji okupiraju mozak aktivnostima poput šaha, rješavanja zagonetki ili čitanja knjiga, imaju dva i pol puta manje šanse da obole od Alzheimera u odnosu na ljude koji troše svoje vrijeme na manje stimulativne aktivnosti. Iako to ne znači da ćete čitanjem sigurno spriječiti pojavu bolesti, utvrđeno je da postoji snažna veza između čitanja knjiga i prevencije Alzheimera.

9. Knjige ublažavaju simptome depresije

Čak 76% sudionika u jednom istraživanju u Velikoj Britaniji izjavilo je da čitanje poboljšava kvalitetu njihovog života i pomaže im da se osjećaju dobro. Oni koji redovno čitaju su zadovoljniji svojim životom, sretniji su i imaju više samopoštovanja. Čitanje nam može olakšati prihvatanje realnosti. Potiče nas da istražujemo nepoznato i razvijamo ideje koje mogu dovesti do pozitivnih promjena u životu.

10. Čitanje opušta i smanjuje razinu stresa

Dobar roman ili interesantna stručna knjiga izvrstan su način za opuštanje i oslobađanje od stresa. Bez obzira koliko problema imate na poslu, u osobnim odnosima ili u bilo kojem drugom području svakodnevnog života, na sve zaboravljate kada se udubite u čitanje dobre književne priče. Prema jednoj naučnoj studiji iz 2009. godine, svega 6 minuta čitanja zanimljivog štiva smanjuje razinu stresa za nevjerojatnih 68%.

11. Čitanje razvija analitičko mišljenje

Jeste li ikad pročitali neki triler roman i uspjeli da sami riješite misteriju prije završetka knjige? To je moguće jedino ako ste uzeli u obzir sve činjenice i okolnosti iz knjige i napravili detaljnu analizu. Ako je tako, onda ste uspjeli čitanjem povećati analitičke vještine, što će vam sigurno biti od koristi i u daljem razvoju karijere. Bilo da ste odvjetnik, trgovac, liječnik… svaki posao se obavlja bolje uz dobru analizu.

Izvor

Sam autor Douglas Adams, osim što je bio izuzetno lijen, bio je i odličan prijatelj s članovima Monty Pythona, pa je napisao i nekoliko skečeva i s članovima kultnog sastava Pink Floyd. 

Prije 35 godina, točnije 12. listopada 1979. godine svijet je dobio jednu od najčudnijih, najbizarnijih, najduhovitijih i najutjecajnijih knjiga na svijetu.

Iako nije, i vjerojatno neće biti, obavezna lektira školaraca ‘Vodič kroz galaksiju za autostopere’ remekdjelo je Douglasa Adamasa, majstora SF-komedije. Možda se ovaj uvod čini pretjeran (vjerojatno i je), ali rijetki su ljudi koji su pročitali svih pet dijelova Vodiča i ostali ravnodušni prema njemu.

Svoju povijest Vodič j započeo godinu i pol ranije, na 8. ožujka kao radio drama na BBC-u. U to vrijeme još uvijek popularni format bez obzira na ogroman utjecaj TV-a, ova je radio drama vrlo brzo dobila tonu obožavatelja. Sljedeće godine izdan je i audio zapis drame, koji se razlikovao od verzije koja se puštala na BBC-u zbog autorskih prava na glazbu, te je sve snimljeno ispočetka. Kako je obožavatelja bilo sve više, izdavač je uspio natjerati Adamsa da napiše i roman. No kako je Adams bio nevjerojatno lijena osoba uspio je probiti niz deadlinea da bi na kraju izdavač već bio toliko lud on silnih odgađanja da je odlučio izdati prvi dio knjige bez obzira na sve, te je nazvao Adamsa i tražio da dovrši stranicu na kojoj trenutno radi. Kada je ovaj to i učinio poslan je dostavljač na biciklu po zadnju stranicu, koju je odnio izdavaču i knjiga je izdana bez pravog završetka. Začudo, to je dočekano s oduševljenjem kod publike jer su znali da slijede nastavci.

Za drugu knjigu Adamsu je trebalo godinu dana, što ne bi bilo puno da se knjiga nije sastojala od razbacanih dijelova već napisanih scenarija za radija dramu koje je trebalo prilagoditi knjižnom obliku. Zato je za treći i četvrti dio trebalo čekati po dvije godine, a za završni, peti dio trilogije u pet dijelova, čak 8 godina. Legenda kaže da je izdavač, koji je već kod prve knjige bio lud zbog odgoda, nakon toliko godina doslovce poludio te se zatvorio s Adamsom u njegovu kuću i nitko od njih dvojice nije izlazio van dok knjiga nije bila gotova. Sam Adams je za deadline izjavio: ‘Volim deadline. Najviše volim onaj zvuk vuššššš, koji proizvede kada proleti pokraj mene’.

O čemu se uopće radi u knjizi? U kratkim crtama – o uništenju Zemlje, Vogonskoj poeziji, Fordu Prefectu, Arthuru Dentu, miševima, dupinima, planetu na kojem rastu odvijači, a žive madraci, restoranu na kraju univerzuma, depresivnom robotu Marvinu, iritantnim vratima, miševima i naravno, konačnom odgovoru na pitanje o životu, univerzumu i svemu ostalom. Ako vam nakon ovoga ništa nije jasno pokušajte googlati. Upišite ‘what is the answer to life, the universe, and everything?’ (bez navodnika) i dobit ćete odgovor.

Utjecaj Vodiča na pop kulturu može se pronaći u vjerojatno svim područjima, pa se tako on-line automatski prevoditelj Altaviste (koji se pojavio nešto ranije nego Google translate) zove Babel-fish po naravno ribi iz Vodiča, instant neddenging program Trillian nazvan je po junakinji iz knjige, a pjesma Radioheada Paranoid Andriod referenca je na Marvina. Naravno, ovo je samo tek mali dio odavanja počasti ovoj utjecajnoj knjizi.

Sam Douglas Adams, osim što je bio izuzetno lijen, je bio odličan prijatelj s članovima Monty Pythona, pa je napisao i nekoliko skečeva i s članovima kultnog sastava Pink Floyd. Tako je 1994. godine, kada ga je David Gilmoure zamolio da mu pomogne oko imena novog albuma, predložio ime ‘Division Bell’. Iste je godine dobio čast svirati (znao je svirati gitaru) s Floydima za svoj 42. rođendan. Ako ne znate zašto baš na 42. googlajte gore spomenutu rečenicu.

Osim knjige ‘Vodič kroz galaksiju’ se pojavio i u obliku radio drame, igre, TV serije i filma. Kvaliteta nabrojenog pada od prvog do zadnjeg u nizu, pa, želite li se družiti s Adamsom krenite istim redosljedom.

10. svibnja 2001. godine Međunarodno astronomsko udruženje nazvalo je asteroid 18610 ‘Arthurdent’ u čast junaku Vodiča. Idućeg dana Douglas Adams je preminuo.

I za kraj zapamtite dvije stvari: uvijek znajte gdje vam je ručnik. I ono najbitnije: Bez panike!

– Petar Varat
Izvor: direktno.hr

//