Andreja Varošić-Austin:  Očekujem da Anastaziju prihvate mlade generacije Reviewed by admin on . . Deset knjiga iz serije „Zvonki cedar ruski“ u Hrvatskoj rasprodano je u rekordnim nakladama, a i danas su tražene u hrvatskim knjižarama. Stoga prevoditeljica . Deset knjiga iz serije „Zvonki cedar ruski“ u Hrvatskoj rasprodano je u rekordnim nakladama, a i danas su tražene u hrvatskim knjižarama. Stoga prevoditeljica Rating: 0

Andreja Varošić-Austin:  Očekujem da Anastaziju prihvate mlade generacije

unnamed-1.

Deset knjiga iz serije „Zvonki cedar ruski“ u Hrvatskoj rasprodano je u rekordnim nakladama, a i danas su tražene u hrvatskim knjižarama. Stoga prevoditeljica i nakladnica Andreja Varošić-Austin razmišlja četvrtome izdanju prvog nastavka, objavljenog 2003. godine. Autor Vladimir Megre u deset je knjiga opisao susret i život s Anastazijom, neobičnom ženom, neki je nazivaju vidovnjakinjom, koja čovječanstvu nosi poruku iz davnina i nagovještava stvaranje sretnog čovjeka. Anastazija ima osobine cjelovitog bića s božanskim odlikama, a ukazuje na važnost misli, najjače energije u Svemiru. Njezine poruke odnose se na stvaranje ljudskog društva u kojem čovjek živi u skladu s prirodom na svom imanju u rodnoj zemlji, a roditelji djeci prenose svoje znanje pišući „Knjigu naslijeđa“.

Andreja Varošić-Austin živi u Coloradu i povremeno posjećuje Hrvatsku.

  • Preveli ste na hrvatski i objavili serijal Vladimira Megrea “Zvonki cedar ruski”, koji je kod nas dobro prihvaćen. Kako ste “otkrili” Megrea i njegovu priču o Anastaziji? Zašto ste odlučili prevesti je na hrvatski?

– Knjige o Anastaziji nekako su prirodno došle do mene. Zaintrigirala me priča o ovoj neobičnoj ženi iz sibirske tajge. Svojim je zračkom ljubavi pronašla put do moga srca. Osjetivši poziv, odlučila sam prevesti knjige na hrvatski i objaviti ih.

  • Koliko ste knjiga Vladimira Megrea dosad objavili? Kako ste zadovoljni uspjehom serijala “Zvonki cedar ruski” u Hrvatskoj? Ima li novih nastavaka koji kod nas još nisu objavljeni?
  • Dosad sam objavila deset knjiga iz ciklusa “Zvonki cedar ruski”. Prva je knjiga izišla 2003. godine, a deseta, posljednji nastavak, 2010. godine. Knjige su u Hrvatskoj bile bestseleri, i sve do 2010. godine tražila se knjiga više. Zbog recesije prodaja je znatno opala, iako su knjige o Anastaziji još uvijek traženi proizvod na hrvatskome tržištu knjiga.
  • Što nam pustinjakinja iz ruske tajge može reći o nama? Kakva je duhovna poruka koju nam šalje? Kako je djelovala na Vas?
  • Anastazija nas želi ujediniti čistoćom namjere i iscjeljujućom snagom svoje riječi potaknuti na preobrazbu ne bismo li, mijenjajući sebe, mijenjali svijet oko sebe.

Na osobnome planu doživjela sam ne samo preobrazbu i duhovni rast, nego i pronašla srodnu dušu, supruga Charlesa, koji me podržava u svemu, pa tako i u ovome izdavačkome pothvatu.

  • Iako je s prvom knjigom teško našao izdavača, do kraja devedesetih Anastazija je već bila poznata širom svijeta. Autoru Vladimiru Megreu 2011. dodijeljena je i ugledna Nagrada za svjetski mir. Kako se danas razvija kult Anastazije? Kako je prihvaćaju mlade generacije? U kojim je zemljama najviše prihvaćena?
  • Knjige o Anastaziji u Rusiji je s vremenom preuzeo izdavač „Dilja“ iz Sankt Peterburga. Knjige su postale planetarno poznate potkraj devedesetih godina prošloga stoljeća. Ponajviše su bile prihvaćene u Njemačkoj i Češkoj, a zatim su se proširile u ostale istočnoeuropske zemlje.

Autor, Vladimir Megre, možda nije na dostojan način prepoznat u svijetu, iako je 2011. godine dobio prestižnu, filipinsku „Gusi“ nagradu za promicanje svjetskoga mira, za književnost. U časopisu „Watkins’ Mind Body Spirit“, u izdanju „Watkins Booksa“, jedne od najstarijih knjižara u Londonu, Vladimir Megre uvršten je među sto najutjecajnijih živućih duhovnih lidera.

Anastazija je u Rusiji bila prihvaćena u duhu preporoda ruske nacionalne ideje. Ne bih se složila da se radilo o kultu, prije o nadahnuću, što ga je Anastazija potaknula u običnome čovjeku.

Nakon zatišja što je uslijedilo nakon početnoga zanosa, vrijeme je da krene drugi val Anastazijinih čitatelja. Nadam se da će se njezinoj ideji odazvati mlade generacije. Barem to očekujem u Hrvatskoj.

  • Živite u SAD-u u Coloradu i pretpostavljam da poznajete američku literaturu za duhovni razvoj. Po čemu se razlikuju američka i ruska literatura za duhovni razvoj? Koje su im sličnosti? Kako su ruski autori prihvaćeni u SAD-u i obratno, kako su američki autori prihvaćeni u SAD-u? Kako je Anastazija prihvaćena u SAD-u?
  • Živim na potezu Sjedinjene Američke Države – Hrvatska. U širokome rasponu duhovne literature teško je naći poveznicu između američkih i ruskih autora. Izdvojila bih klasike, poput Louise Hay ili Jamesa Redfielda. Za američke bismo autore mogli reći da su više teoretičari koji promišljaju o pitanjima univerzalne ljubavi i kozmičke svijesti. Ruske autore, poput Sergeja Lazareva ili Valerija Sinjeljnjikova nazvala bih praktičarima duhovnosti. Nije mi poznato koliko su ruski autori zastupljeni u Sjedinjenim Američkim Državama jer ću uvijek radije čitati u originalu. Rusi puno prevode te mogu pretpostaviti da su američki autori zastupljeniji u Rusiji.

Anastazija je u prvome valu, početkom dvijetisućitih godina, bila izuzetno dobro prihvaćena u Sjedinjenim Američkim Državama. Zatim je došlo do zatišja. Vladimir Megre unazad nekoliko godina agresivnije nastupa na američkome tržištu, ipak, ne može se pohvaliti takvim uspjehom kao u istočnoeuropskim zemljama. Mislim da je to pitanje budućnosti, pa u drugome valu uskoro možemo očekivati veću ekspanziju.

Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar

 

Leave a Comment

Koristimo kolačiće - Koristeći ovu stranicu ili zatvarajući ovo, slažete se s policom Kolačića
Prihvati Kolačiće
x
Koristimo kolačiće - Koristeći ovu stranicu ili zatvarajući ovo, slažete se s policom Kolačića
Prihvati Kolačiće
x