Evo što se događa s našim mozgom kada meditiramo Reviewed by admin on . . Meditacija datira otprilike od 1500 pr.n.e., gdje je korištena u drevnoj hinduističkoj tradiciji Advaite Vedante. Do 18. stoljeća praksa je pronašla put do Za . Meditacija datira otprilike od 1500 pr.n.e., gdje je korištena u drevnoj hinduističkoj tradiciji Advaite Vedante. Do 18. stoljeća praksa je pronašla put do Za Rating: 0

Evo što se događa s našim mozgom kada meditiramo

meditirati.

Meditacija datira otprilike od 1500 pr.n.e., gdje je korištena u drevnoj hinduističkoj tradiciji Advaite Vedante. Do 18. stoljeća praksa je pronašla put do Zapada kroz budističke studije i filozofiju, preneseno od njemačkog filozoga Arthura Schopenhauera i francuskog pisca Voltairea. Danas je iznimno popularna u cijelom svijetu zahvaljujući svim dobrobitima koje ima na ljudski mozak. Ali što se točno dogodi s mozgom kada meditiramo? Evo objašnjenja.

 

Što je meditacija?

Meditacija je definirana kao način treniranja uma u stanje svjesnosti i prisutnosti, što se može postići kroz razne tehnike. Njome postižemo sreću, suosjećajnost, strpljenje, oprost i ljubav, kao i dopuštanje umu da se fokusira na jednu točku u svrhu koncentracije. To je potom preneseno u svakodnevni život, pomažući smanjiti stres, tjeskobu, depresiju i ostale tegobe, kao visoki krvni tlak, kroničnu bol i nesanicu.

Kako djeluje?

Kada meditiramo, beta valovi u našem mozgu prestanu procesuirati mnogo informacija. Međutim, ima puno više toga jer razni dijelovi mozga počnu činiti drugačije stvari, koje bi inače činili u danu. Za početak, prednji režanj mozga se isključi tijekom meditacije. To je najrazvijeniji dio mozga, odgovoran za emocije, planiranje, zaključivanje, samosvjesnost i prisutnost. Tjemeni režanj se također uspori. To je dio mozga koji šalje informacije mozgu o okolini, držeći nas u sadašnjem vremenu i prostoru.

Talamus se nalazi na sredini mozga, s jednom polovicom na svakoj strani stražnje strane. Odgovoran je za održavanje sna, prisutnost, svjesnost, šaljući informacije mozgu. Poznat je kao vratar osjetila. U meditaciji, ovaj tok informacija se usporava. Retikularna formacija se uspori, ili krene unazad. Ona je spoj međusobno povezanih stanica koje se nalaze u mozgu, koje kontrolira podražaje ponašanja i svjesnosti, držeći mozak pripravnim. Kada je taj dio mozga oštećen, osoba pada u komu.

beta valovi, mozak, emocije

Kako znamo to sve?

Brojne studije su provedene u SAD-u, koristeći Electroencephalography (EEG) and Functional magnetic resonance imaging (FMRI), da bismo vidjeli kako mozak radi prije i poslije meditacije. Ova istraživanja su provedena u više dana gdje su se najbolji rezultati vidjeli na kraju studije. No, istraživači su pronašli da postoji znatna promjena nakon samo jednog dana prakticiranja 45- minutne meditacije.

Također, iskusni meditanti su imali veće količine sive tvari u mozgu u usporedbi s ljudima koji ne meditiraju ili onima s manje iskustva u meditaciji. Ova siva stvar je najviše viđena u predjelu korteksa, djelu mozga povezanog s kontrolom emocija i odgovora.

Meditacija i spiritualnost

Sama definicija meditacije je unošenje stanja svjesnosti, ili treniranje uma da se fokusira na jednu stvar. Pomaže ljudima istražiti vlastitu duhovnost, bilo to kroz religioznu meditaciju ili neku drugu vrstu, s krajnjim rezultatom postizanja samoostvarenja. Kada se meditira iz duhovnih razloga, krajnji cilj jebezuvjetna ljubav i prihvaćanje, što rezultira mirom i srećom.

Duhovnost je postizanje beskonačne svjesnosti, koja je dostižna kroz meditaciju. Savršen primjer toga jeBuddha, koji je proveo 49 dana meditirajući ispod stabla kako bi postigao prosvjetljenje. Tada je Buddha postao u potpunosti ‘probuđen’. Vidio je što je patnja, koji je njezin uzrok i kako je ukloniti.

Meditacija i mentalne bolesti

Samo 30 minuta dnevno meditacije, ublažava simptome tjeskobe i depresije, pokazali su rezultati čak 47 kliničkih istraživanja. Komparativna istraživanja potvrdila su pretpostavke znanstvenika da osobe, koje na ovaj način postižu unutrašnji mir, imaju efekt kao da uzimaju redovito antidepresive, istaknuo je profesor Madhav Goyalsa s uglednog medicinskog centra Johns Hopkins.

Već nam je svima poznato da mozak ima sposobnost mijenjanja svoje strukture i funkcije,  jačajući sklopove koje često koristi, a slabeći i smanjujući one koje ne koristi često. Neuroznanstvenici su otkrili da meditacija može stimulirati značajna povećanja aktivnosti u nekom dijelovima lijevog prednjeg korteksa, područje mozga povezano s pozitivnim emocijama kao što su sreća, entuzijazam, užitak i samokontrola.

Izvor

Svidio ti se članak?
Podijeli ga s prijateljima!

Leave a Comment