Alergije i autoimune bolesti: Borba s drugima i sa sobom Reviewed by admin on . Ruediger Dahlke, poznati njemački liječnik i autor desetaka knjiga napustio je klasičnu medicinu zbog uvjerenja da je svaka bolest samo poruka naše psihe o naši Ruediger Dahlke, poznati njemački liječnik i autor desetaka knjiga napustio je klasičnu medicinu zbog uvjerenja da je svaka bolest samo poruka naše psihe o naši Rating: 0

Alergije i autoimune bolesti: Borba s drugima i sa sobom

Nada Kaiser i Ruediger Dahlke za vrijeme psihoterapijske edukacije u Austriji

Ruediger Dahlke, poznati njemački liječnik i autor desetaka knjiga napustio je klasičnu medicinu zbog uvjerenja da je svaka bolest samo poruka naše psihe o našim skrivenim i potisnutim sadržajima. Alergije i autoimune bolesti nose poruku o našim unutarnjim psihološkim konfliktima koje trebamo iznijeti na svjetlo dana


Simptomi bolesti samo privlače pažnju da bismo se počeli baviti onime unutar nas što želimo potisnuti. Kad prihvatimo tu odbačenu stranu sebe, simptomi postaju suvišni i bolest nestaje, smatra ovaj liječnik. Iako se svaki simptom mora tumačiti individualno, u skladu sa životnim okolnostima, stavovima i uvjerenjima pacijenta, moguće je dati i opće smjernice koje sve nas uče o onome što se krije iza bolesti.

Imaju li alergije i autoimune bolesti zajednički nazivnik kad je riječ o porukama koje se bolešću pokušavaju probiti iz naše podsvijesti?
Da, imaju, a to je agresija. Kod alergija tema je agresija, a kod autoimunih oboljenja, autoagresija. Agresija koja nije svjesno doživljena i iskazana na adekvatan način traži svoj put da se izrazi. Ne može li se izraziti svjesno, može se spustiti na tjelesnu razinu i očitovati se kao borba protiv alergena poput peludi koji u osnovi nije „napadač“, tj. nije opasan.

Kod autoimunih bolesti tjelesne strukture napadaju same sebe. Alergije i autoimune bolesti mogle bi se usporediti s ratom i građanskim ratom. Borba se odvija ili s vanjskim ili s unutarnjim neprijateljem. Problem je kad je neprijatelj pogrešno definiran.

Koje poruke donose alergije i autoimune bolesti?
Simptomi ovih bolesti govore o našim granicama, o onome što odbijamo, o područjima u kojima smo netolerantni i ukazuju na svari na koje smo preosjetljivi. Odbacujemo jedan dio stvarnosti i uključujemo svoj obrambeni sustav kako bismo se od tog dijela stvarnosti zaštitili.

Alergija je i jedan od načina da kažemo „ne“, ona može biti i konflikt između velike agresije i velike senzibilnosti. Kod autoimunih bolesti umjesto agresije usmjerene prema van, organizam uništava sam sebe. To je izraz snažnog potiskivanja problema.

Možete li dati primjer kako se to može manifestirati u nečijem životu?
Primjerice, od neke se osobe može uvijek očekivati da stoji na raspolaganju i zadovoljava očekivanja drugih jer su to i njezina uvjerenja. Njoj bi, međutim, bilo korisno postaviti granice na način da kaže što želi i što može učiniti, a što ne. Od straha da će biti odbačena, ona to ne čini, ali joj tijelo, primjerice, reagira astmom (što ukazuje na to da „nema zraka“). Evo drugog primjera: osoba može biti alergična na mačju dlaku, imati, primjerice, neurodermitis, što će je na neki način opravdati da ne mora zadovoljiti očekivanja. Svaki simbol, npr. alergija na mačju dlaku, ima neko značenje koje svatko ponaosob može otkriti tako da se zapita što je on osobno projicirao, u ovom slučaju u mačku, pa da mu ona bude krivac zašto nešto ne može ili ne želi učiniti. Mačka mu daje opravdanje.

Agresija upotrijebljena u borbi za moć alergiju može koristiti kao oruđe. Primjerice, žena može željeti da joj partner da više podrške, a to ne zna ili se boji izraziti na adekvatan način. Tada može razviti alergiju na pelud. To znači da neće moći izlaziti iz kuće i da će partner morati obavljati njezine zadatke. To, međutim, izaziva grižnju savjesti koja opet potiskuje agresiju i začarani krug se nastavlja.

Sličnih primjera ima i za autoimune bolesti. Liječio sam mladu ženu koja je bolovala od multiple skleroze. Bila je peta kći u obitelji u kojoj je otac silno želio sina. Kad ga nije dobio, tu najmlađu kćer počeo je tretirati kao sina i stoga joj davao puno pažnje. Da bi mu uzvratila ljubav, ona se i ponašala i odijevala kao muškarac, priključila se nogometnom timu. Oboljevši od multiple skleroze, više nije mogla hodati, a kamoli igrati nogomet. Autoimuna bolest kod nje je bila napad na vlastitu žensku prirodu i istovremeno neizražena agresija na činjenicu da se od nje traži da bude ono što nije. Simptomi koji su se pojavljivali prvenstveno na nogama pokazivali su da ne ide svojim pravim putom. Dugo smo radili na tim sadržajima, a kad ih je potpuno osvijestila, opet je prohodala.

Može li se što iščitati iz tvari na koju je netko alergičan – hrana, pelud, sunce, određeni metali…?

Alergeni su simboli za nešto vitalno ili prljavo, a oboje možemo vrednovati kao opasno. Oni su često simbolično povezani s nekim doživljajem ili osobom prema kojoj osjećamo bijes ili averziju. Tako postoje dvije grupe alergija. Jedna je povezana s erotsko-seksualnim temama koje neki ljudi doživljavaju „opasnima“. Ako su nečije teme iz ove skupine, može postati alergičan na sjeme, pelud, plodove, životinjsku dlaku – što sve ukazuje na seksualnost, razmnožavanje.

Teme druge grupe alergija su prljavštine, bezvrijednost i sve što je povezano sa ženstvenošću. U širem smislu, u alergenima „vidimo“ prljavštinu, sve što nije čisto i vrijedno i to je razlog zašto se borimo. Evo nekih značenja alergena iz kojih se može zaključiti protiv čega se na nesvjesnoj razini borimo kad razvijemo simptome…

  • Životinjske dlake: Strah od ljubavi s animalnom, seksualnom pozadinom. Svako krzno ima nešto meko i toplo u sebi, što asocira na osjećaje i erotiku. Imamo li s tim područjem potisnutih problema, s njime bismo se unutar sebe mogli boriti alergijom.
  • Pelud, sjeme: Predstavljaju plodnost, ljubav, seksualnost i nagone. Alergijom na njih pokušavamo se obraniti od ovih tema. Poznato je da većina ljudi alergiju na pelud prvi put razvije u životnim razdobljima kad su jako senzibilni (pubertet), kad imaju potrebu da se zaštite.
  • Ubod insekta: Predstavlja prodiranje u zonu komfora, opasnost, otrov.
  • Sunce i sredstva za sunčanje: Predstavlja nježnosti erotske i seksualne prirode.
  • Metali: Predstavljaju nešto neplemenito, nečisto, i tu se također mogu povući paralele sa seksualnošću. Alergijom na neki metal pokazujemo da ovo područje odbacujemo.
  • Prašina: Predstavlja nešto prljavo, nepoželjno, banalno, obično, svakidašnje. Alergije na prašinu često se javljaju kod ljudi koji imaju osjećaj više vrijednosti, ali nemaju hrabrosti nešto pokrenuti.
  • Živežne namirnice: Prljavo, opasno, prijeteće…

Koja si pitanja možemo postaviti ako želimo istražiti pozadinu svoje alergije ili autoimune bolesti?
Zapitajte se što vam se to „uvlači pod kožu“, a da vi to ne želite pa reagirate alergijom, borite se tako što producirate simptome koji imaju simbolično značenje. Prisjetite se kad se simptom prvi put pojavio i u kojim situacijama se javlja (situacije će vam puno reći o tome što odbijate), zapitajte se što ga pogoršava ili umanjuje, na što vas prisiljava, a u čemu vas sprečava. Ono na što vas simptom prisiljava dio je vas koji ne želite prihvatiti. Cilj je prepoznati kada i kako smo skrenuli s kolosijeka i došli u ekstremnu situaciju koja je uzrokovala pojavu simptoma.

-dr. Nada Kaiser

Svidio ti se članak?
Podijeli ga s prijateljima!

Leave a Comment