Ruediger Dahlke: Hrana koja liječi tijelo i duh Reviewed by admin on . . Kod kojih bolesti veganstvo posebno preporučujete? Kod gotovo svih, jer podržava organizam pri regeneraciji. Posebno je važno kod oboljenja koja ugrožavaju ži . Kod kojih bolesti veganstvo posebno preporučujete? Kod gotovo svih, jer podržava organizam pri regeneraciji. Posebno je važno kod oboljenja koja ugrožavaju ži Rating: 0
You Are Here: Home » Zdravlje » Prehrana » Načini prehrane » Ruediger Dahlke: Hrana koja liječi tijelo i duh

Ruediger Dahlke: Hrana koja liječi tijelo i duh

DahlkekarHemd.

Kod kojih bolesti veganstvo posebno preporučujete?

Kod gotovo svih, jer podržava organizam pri regeneraciji. Posebno je važno kod oboljenja koja ugrožavaju život poput srčanih problema, raka, ali i dijabetesa, Alzheimerove bolesti, reume i gihta. Nekontrolirana podjela stanica, što je u osnovi svakog karcinoma, uvelike je povezana s mliječnim proizvodima.

U nastanku srčanih i krvožilnih oboljenja, primjerice, prehrana igra važnu ulogu. Nova znanstvena saznanja govore da je za zdravlje srca potreban vitamin D, i to onaj koje je naše tijelo samo sintetiziralo pri izlaganju sunčevim zrakama. Životinjski proteini blokiraju vitamin D i štete srcu. Popodnevni odmor i biljna prehrana vrlo su važni za zdravlje srca.

Nova istraživanja pokazuju da se geni mogu uključiti i isključiti putem duševnih iskustava. Donedavno smo smatrali da geni upravljaju stanicama i preko njih tkivima i organima, a sada znamo da je obrnuto – okolina, prehrana i naša iskustva snažno utječu na gene.

Prelazak na ovakvu vrstu prehrane mnogima nije lak. Kako ga možemo olakšati, trebamo li to možda učiniti postupno?

Postupan prelazak na vegansku prehranu često je vrlo težak. Ima sličnosti s postupnim prestankom pušenja. Kada smo konfrontirani s onim što više ne želimo, a to predstavlja naviku, možemo popustiti trenutnoj potrebi. Stoga, lakše je brzo i odlučno prijeći na novu vrstu prehrane. Potrebno je od tri do četiri mjeseca da se tijelo na nju navikne i tada automatski prestaje i želja za nekim namirnicama koje su nam prije bile važne.

U svojim učenjima kažete da moramo upoznati „sjenu“, onaj dio koji smo potisnuli, te da je za izlječenje i ravnotežu potrebno i jedno i drugo, tj. ono što o sebi volimo i ono što potiskujemo. Veganstvo je, kad je o prehrani riječ, ipak isključivo. Kako to objašnjavate?

U prehrani moramo isključiti ono što je otrovno te nam ugrožava život, npr. otrovne gljive ili druge otrovne biljke, pljesnivi kruh, pokvarenu hranu. Na ovom se području nismo tako daleko razvili da bismo mogli sve integrirati. Ako pojedemo otrov, umrijet ćemo. A neke vrste hrane uistinu jesu otrov.

Što o našoj podsvijesti govore poremećaji u prehrani, ovisnosti o određenoj vrsti hrane, prekomjerno unošenje ili izbjegavanje hrane?

Poremećaji u prehrani zrcale naše svjesno područje, a tako i nesvjesno. Prekomjerno unošenje hrane može biti znak za neku drugu glad, primjerice, glad za ljubavi, sigurnosti, osjećajem samopoštovanja, vlastite vrijednosti – koju kompenziramo hranom. Što je manji osjećaj vlastite vrijednosti, što je netko usamljeniji, to više ‘sebe’ (svoje težine, obujma) treba. Potreba za slatkim može ukazivati na nedostatak ‘slatkoće života’. Izbjegavanje hrane, pak, ako je ekstremno, može značiti da osoba ne želi sebe i da se odbacuje.

-Nada Kaiser

Svidio ti se članak?
Podijeli ga s prijateljima!

Leave a Comment