Post od negativnosti Reviewed by admin on . . Ljudski je um mnogo osjetljiviji na negativna iskustva nego na pozitivna. Jednom davno to nam je pomoglo u preživljavanju, no danas, u modernom svijetu, veziv . Ljudski je um mnogo osjetljiviji na negativna iskustva nego na pozitivna. Jednom davno to nam je pomoglo u preživljavanju, no danas, u modernom svijetu, veziv Rating: 0

Post od negativnosti

post.

Ljudski je um mnogo osjetljiviji na negativna iskustva nego na pozitivna. Jednom davno to nam je pomoglo u preživljavanju, no danas, u modernom svijetu, vezivanje uz negativno oduzima nam životno zadovoljstvo i mir. Naučite, stoga, svjesno zatvoriti vrata lošim mislima i vijestima

Mnogo jače reagiramo na negativnosti

Zašto su ljudi tako negativni? Zbog čega su novine pune katastrofa i loših vijesti? Kako to da kritike mnogo snažnije djeluju od pohvala? Zašto nam svađa s partnerom danima odjekuje u glavi, a mnogi lijepi trenuci prođu i kasnije ih se više nikada ne sjetimo? Zar su negativnosti jače od pozitivnosti? Zar je ono što je loše toliko snažnije od onog što je dobro?

Nažalost, jest. Psiholog John Cacioppo proveo je istraživanje prilikom kojeg je svojim ispitanicima pokazivao tri serije fotografija – one koje uzrokuju pozitivnu emotivnu reakciju, one koje uzrokuju negativnu emotivnu reakciju i one koje uzrokuju neutralnu emotivnu reakciju. Otkrio je da negativni podražaj izaziva i do pet puta snažniju električnu aktivnost u mozgu od pozitivnog podražaja te zaključio da loše vijesti na nas utječu mnogo jače od onih dobrih.

To je instinkt, a ne svjesna odluka

Nakon njega, mnogi su se znanstvenici bavili ovom tematikom i dobili slične rezultate. Ali, ne brinite, iako se isprva može činiti zastrašujućim, do kraja kolumne ipak neće sve izgledati tako crno.

Činjenica da negativni podražaji imaju mnogo jači utjecaj od pozitivnih zapravo je prilično logična. Intenzivno registriranje negativnih podražaja čuva nas od opasnosti. Kad smo bili djeca, riječi kao što su „ne“ i „ne smiješ“ puno su nam puta spasile život. Zbog snažnih reakcija na te riječi, kad smo imali dvije ili tri godine, nismo pali u more ili u utičnicu gurnuli žicu koja je stršala iz igračke.

Kako čak i bebe od tri mjeseca mnogo jače reagiraju na negativnosti – kao i odrasli – psiholozi su zaključili da je riječ o instinktu, a ne o svjesnoj odluci. Pretpostavlja se da je to rezultat evolucijske prilagodbe.

Veze koje mogu opstati

Kao vrsta smo se prilagodili i uspjeli smo svašta preživjeti. No promatramo li iz svoje perspektive, sa stajališta suvremenog čovjeka, to nas je preživljavanje stajalo životnog zadovoljstva. Činjenica da je ljudski um mnogo osjetljiviji na negativna iskustva nego na pozitivna reflektira se u svim područjima života, a naročito u intimnim odnosima.

Psiholog Roy Baumeister i njegovi suradnici zaključili su da veza može biti i ostati kvalitetna jedino onda kada u njoj ima barem pet puta više pozitivnih nego negativnih doživljaja. U protivnom, pet puta snažnije doživljena negativna iskustva pretežu na ovoj imaginarnoj vagi ljubavi i odnos se urušava u trajno nezadovoljstvo ili prekid.

Odnos pozitivnog i negativnog 5:1

Ovakav odnos negativnog i pozitivnog (1:5), koji je potreban da bi se postigla ravnoteža, pokazao se točnim i u drugim područjima života. Istraživanja su pokazala da povremeni velik pozitivan događaj ne utječe dovoljno snažno na mozak da bi mogao ispraviti ovu pet puta snažniju „evolucijsku nepravdu“. Treba nam puno malih pozitivnih iskustava da bismo jezičac na vagi pozitivnog i negativnog nagnuli u svoju korist jer se mozak, u protivnom, automatski fokusira na negativnosti.

Među ostalim, ovo je i objašnjenje zašto ima toliko puno self-help knjiga koje se temelje na afirmacijama. Um je gladan pozitivnih poruka i zato ove afirmacije neko vrijeme zaista mogu pomoći čovjeku da bude vedriji i da bolje funkcionira. I sve dok pomažu – dobro je. To je laka i svima razum­ljiva metoda koja umu punom negativnih odjeka predstavlja pravo osvježenje. No svatko tko se na ovaj način hranio pozitivnostima zna da ova metoda ima i svoj vijek trajanja. Nakon nekog vremena, mnogo puta ponovljene riječi počnu zvučati isprazno, a negativni podražaji iz stvarnog svijeta i dalje su pet puta snažniji.

Bez loših vijesti ujutro

Mark Waldman, neuro­znanstvenik koji se posvetio istraživanju utjecaja duhovnosti na mozak, predlaže da se svaku večer prije spavanja prisjetite pet najljepših doživljaja u danu koji je iza vas. Oživljavanje lijepih iskustava, po njegovu mišljenju, može neutralizirati tendenciju mozga da jače reagira i lakše se dosjeća negativnih iskustava.

Dugoročno gledano, možete razviti strategije obrane od negativnih informacija tako što ćete čitati novine, surfati po internetskim portalima ili gledati informativne emisije samo u ograničeno vrijeme koje vi odredite. Na taj način sebi dajete poruku da ste vi onaj koji odlučuje primiti samo određenu količinu negativnih informacija, a ne da negativne informacije vas kontroliraju i vuku, pa vam se slobodno vrijeme ili vrijeme na poslu rasipa na nekontrolirano upijanje negativnosti. Ako je moguće, neka to vrijeme za negativnosti ne bude ujutro jer ste onda osobito otvoreni i osjetljivi.

Minimum ljudi koji šire negativnost, maksimum pozitive u vezi

Osim toga, druženje s ljudima koji samo prepričavaju negativnosti možete svesti na minimum. Prenošenje loših vijesti je poput neke vrste virusa koji zarazi um te ako ste izloženi toj „zarazi“, vrlo je moguće da ćete uskoro i vi postati takvi. Čak i ako ne postanete, nećete moći izbjeći loš osjećaj, neku vrstu težine i depresije koje će se zbog takvih priča uvući u vas.

A u ljubavnoj vezi – nemojte zaboraviti isticati koliko značite jedno drugome i kakva ste sve lijepa iskustva u životu proživjeli zajedno. Da biste stvorili i zadržali pozitivnu perspektivu, potrebno je stalno se podsjećati da su ugodni doživljaji i osjećaji važni, kako zaslužuju vašu pažnju i da ih želite uvijek iznova stvarati i njegovati.

-Tomica Šćavina, psihologinja

Leave a Comment

%d blogeri kao ovaj: