Kolesterol – prijatelj ili neprijatelj? Reviewed by admin on . . Kolesterol je molekula slična molekuli masne kiseline i toliko je važna za normalan rad organizma da sve stanice u tijelu imaju vlastitu sposobnost stvarati k . Kolesterol je molekula slična molekuli masne kiseline i toliko je važna za normalan rad organizma da sve stanice u tijelu imaju vlastitu sposobnost stvarati k Rating: 0

Kolesterol – prijatelj ili neprijatelj?

kolesterol.

Kolesterol je molekula slična molekuli masne kiseline i toliko je važna za normalan rad organizma da sve stanice u tijelu imaju vlastitu sposobnost stvarati kolesterol. Potreba za njim izuzetno je velika pa, kada ga stanice ne mogu proizvesti dovoljno, u proizvodnji pomaže jetra. U našem tijelu proizvodi se tri do pet puta više kolesterola nego što ga unesemo hranom. Ako ga hrana sadrži premalo, povećava se vlastita proizvodnja. Unosimo li ga puno hranom, proizvodnja se u stanicama smanjuje. Tijelo treba kolesterol za razne funkcije i proizvodi ga upravo onoliko koliko mu je potrebno. 

 
Kolesterol je važan za zdravo funkcioniranje mozga i štiti od depresije. Djeluje kao snažan antioksidans i čak nas štiti od raka. Bez kolesterola naša koža nije u stanju sintetizirati vitamin D iz sunčevog svjetla. S premalo kolesterola naše tijelo ne može stvarati nove stanice, a ne uspijeva ni dovoljno brzo obnavljati stare, što dovodi do ubrzanog starenja. Osim što je građevinski materijal za tijelo, kolesterol se u tijelu koristi za sintezu hormona potrebnih za borbu protiv stresa. Upravo je ovo objašnjenje zašto stres podiže razinu kolesterola u krvi – jer ga trebamo više da bi se tijelo nosilo s povećanim zahtjevima. Stariji ljudi imaju više kolesterola jer je za vrijeme njihovog životnog vijeka nastalo više staničnog oštećenja u odnosu na mlađe osobe, zbog toga njihov kolesterol nije pametno snižavati lijekovima. Usput rečeno, ljudi s višom razinom kolesterola žive dulje od ljudi s nižom razinom kolesterola u krvi. 
 
Kolesterol između ostalog izgrađuje i stabilizira stanične stijenke, tj. opnu koja štiti sve stanice našeg tijela. Prema novijim istraživanjima upravo je stijenka glavni dio stanice koji komunicira izmjenu tvari i informacija između stanice i njenog okruženja. Kolesterol je i glavni sastojak žuči koja je potrebna za probavu masnoća, ali i svih vitamina topivih u mastima. Kolesterol predstavlja predstadij potreban za proizvodnju hormona kao što su kortizol, D-vitamin te sva tri spolna hormona testosteron, estrogen i progesteron. Nadalje, kolesterol se koristi za izgradnju živčanih vlakana i prenošenje živčanih impulsa te za jačanje imunološkog sustava organizma. 
 
Bez kolesterola ljudski mozak ne može funkcionirati. Kemijski procesi koji stvaraju živčane impulse trebaju kontinuiranu lokalnu produkciju molekula kolesterola. Zbog toga je upravo mozak organ koji sadrži najveću količinu ove važne molekule. Kolesterol je potreban za normalnu funkciju receptora serotonina (supstance u mozgu od koje se dobro osjećamo) te se nedostatak kolesterola povezuje s agresivnošću i nasilnim ponašanjem, depresijom i poremećajima samodestrukcije. 
 
Dalje, kolesterol sudjeluje u popravku oštećenih stanica tijela te čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u organizmu. Kolesterol je također važan za održanje zdravlja crijevne stijenke pa prehrana s malom količinom kolesterola može dovesti do nastanka propusnosti crijevne stijenke i drugih crijevnih problema. 
 
Bez kolesterola nema života. Jaje, koje je začetak života, namirnica je najbogatija kolesterolom. Potrebno je, naime, mnogo kolesterola da bi se stvorilo jedno živo toplokrvno biće. Majčino mlijeko posebno je bogato kolesterolom i enzimima koji djetetu pomažu da što bolje iskoristi ovu hranjivu tvar. Zašto? Zato što upravo novorođenčad i male bebe trebaju hranu bogatu kolesterolom radi normalnog razvoja mozga, živčanog sustava te mnogih drugih funkcija u tijelu. 
 
Kolesterol je dakle prirodna tvar koju naše tijelo samo proizvodi te regulira vlastitu proizvodnju do optimalne razine, gdje unos kolesterola hranom predstavlja samo manji dio. Zato je pokušaj da se izvana intervenira na količinu kolesterola u krvi sasvim nebiološki i nelogičan. Nažalost, statini se prodaju i bolesnima i zdravima iako nema dokaza da snižavanje kolesterola jamči bolje zdravlje. Još je manje dokaza o eventualnim prednostima ovog lijeka u odnosu na nuspojave koje izaziva. Najveću korist od ovog lijeka nemaju pacijenti, nego industrija lijekova, među Amerikancima podrugljivo prozvana BigPharma. Statini su najprodavaniji lijekovi na svijetu, a profit se broji u stotinama milijuna dolara, jer oni se ne prodaju tek za kraću uporabu, već se troše doživotno. 
 
Što je zapravo “masnoća u krvi” ili “kolesterol u krvi”? Kolesterol se transportira putem krvi kako bi došao do stanica koje ga trebaju. Ovaj transport se odvija u određenim “paketima” koji se nazivaju lipoproteini: VLDL (u nalazima se naziva trigliceridi), LDL i HDL*. Ukupna vrijednost ovih paketa daje ono što se naziva “ukupan” kolesterol. 
 
  • Trigliceridi: niska vrijednost je dobra (ispod 1,7 jedinica). Razina iznad 1,7 je znak metaboličkog sindroma i znači povišen rizik za srčane bolesti. Visoka vrijednost ovisi o pretjeranom unosu ugljikohidrata. Trigliceridi, naime, ne nastaju od masnoća koje jedemo, već nastaju u jetri od šećera koji nije iskorišten za energiju. Izvor ovog šećera je sva hrana bogata ugljikohidratima, osobito šećer i bijelo brašno. Većina ljudi koji se hrane prema LCHF načelima imaju nisku vrijednost triglicerida. 
  • HDL: Visoka vrijednost je dobra jer ovo je dobar, zaštitni kolesterol. Niske vrijednosti pokazuju rizik od srčanih bolesti. Razina ispod 1,0 (muškarci) i ispod 1,3 (žene) pokazatelj je metaboličkog sindroma**. Unos zasićenih masnoća podiže HDL, unos ugljikohidrata ga snižava. Većina onih koji se hrane po načelu LCHF imaju visoke vrijednosti HDL-a. 
  • LDL: preporuča se vrijednost ispod 3,0 jedinice, ali ovo nije tako jednostavno procijeniti budući da postoje LDL čestice raznih veličina, gdje su male i guste čestice opasne, a velike i prozračne nisu. Niska vrijednost triglicerida i visoka vrijednost HDL-a, što je oboje dobro, ukazuju da su LDL čestice velike i neopasne, pa u tom slučaju veća vrijednost LDL-a ne predstavlja rizik. Međutim, visoka vrijednost triglicerida i niska vrijednost HDL-a ukazuju na to da su LDL čestice male i opasne, pa je u tom slučaju visoki LDL – loš. 
  • Ukupni kolesterol/HDL: Dr. Andreas Eenfeldt (knjiga Matrevolutionen, 2011.) kaže da vrijednost ukupnog kolesterola zapravo ne govori puno o eventualnom riziku za razvoj bolesti, već da treba gledati omjer između ukupnog i HDL kolesterola. Ako je omjer ukupnog kolesterola i HDL ispod 6 – to je dobro, ispod 5 – još bolje, a ispod 4 – odlično. Znači, ako je zaštitni HDL kolesterol visok, tada će i ukupan kolesterol biti viši, što je u tom slučaju samo dobro. Npr. ako je ukupni kolesterol 8, a HDL je 2, omjer je 8:2 = 4, što je odlično. No ako je ukupni kolesterol 8, a HDL samo 1, tada je omjer 8:1 = 8, što je loše. 
 
Nažalost, laboratoriji obično mjere samo ukupnu koncentraciju LDL kolesterola u krvi, što nam ništa ne govori o vrsti njegovih čestica. Naime, bitno je znati da postoje male, guste čestice LDL kolesterola, koje su opasne jer lakše oksidiraju (a samo oksidirani kolesterol može stvoriti naslage na žilama), te postoje velike, prozračne čestice LDL-a koje su bezopasne. Istraživanja su pokazala da LCHF prehrana mijenja LDL čestice iz malih u velike, te da dolazi do smanjivanja njihovog ukupnog broja. Iako u nekim slučajevima LCHF prehrana može dovesti do blagog povećanja LDL-a, on se mijenja u benigni tip (velike čestice) što zapravo smanjuje rizik za oboljenje od srčanih bolesti. 
 

Da ponovimo:

  • Velike, prozračne, bezopasne LDL čestice i zaštitni HDL (što je dobro) povećavaju se od zasićenih masti u prehrani. 
  • Male, guste, opasne LDL čestice i trigliceridi (što je loše) povećavaju se od ugljikohidrata u prehrani. 
  • Male, guste, opasne LDL čestice obično nalazimo kod srčanih bolesnika i osoba koje imaju visoke trigliceride, abdominalnu pretilost i druge aspekte metaboličkog sindroma. 
 
Povećana vrijednost LDL-a (iznad 3 jedinice) i povećana vrijednost ukupnog kolesterola (iznad 5 jedinica) zapravo su ”povećane” samo u odnosu na referentne vrijednosti koje su se tokom godina mijenjale, odnosno smanjivale, jer je tako odgovaralo farmaceutskoj industriji. Dakle, ove vrijednosti zapravo ne pokazuju nikakav rizik za oboljenje od srčano-žilnih bolesti, ali ipak većina liječnika takvim ljudima preporučuje prehranu sa manje masnoća i više ugljikohidrata. Ali upravo takva prehrana može pogoršati stanje jer može dovesti do promjene LDL čestica u male, guste i opasne, do smanjivanja zaštitnog HDL-a i do povećanja triglicerida, paradoksalno, zar ne? 
 
Ovo je poznato među znanstvenicima koji se bave pitanjima kolesterola, ali u liječničkim ordinacijama vladaju preporuke farmaceutske industrije, kojoj je glavni cilj prodati što više statina, lijekova za ”snižavanje” kolesterola. 







Leave a Comment

%d bloggers like this: