Ima li koristi od uvjeravanja drugih osoba u ispravnost našeg mišljenja? Reviewed by admin on . . Kada se nađemo u situaciji u kojoj netko ne misli kao mi, često postoji potreba da tu osobu uvjeravamo u ispravnost svog mišljenja ili da je odbacimo, nekada . Kada se nađemo u situaciji u kojoj netko ne misli kao mi, često postoji potreba da tu osobu uvjeravamo u ispravnost svog mišljenja ili da je odbacimo, nekada Rating: 0
You Are Here: Home » Eventi » Jasmina Kovačev » Ima li koristi od uvjeravanja drugih osoba u ispravnost našeg mišljenja?

Ima li koristi od uvjeravanja drugih osoba u ispravnost našeg mišljenja?

uvjeravanje.

Kada se nađemo u situaciji u kojoj netko ne misli kao mi, često postoji potreba da tu osobu uvjeravamo u ispravnost svog mišljenja ili da je odbacimo, nekada čak i doživimo kao osobnog neprijatelja.

S obzirom da znamo kako nastaju uvjerenja, nema nikakve koristi od uvjeravanja, jer druga strana ima svoje čvrste razloge za takvo mišljenje. Svako uvjeravanje se doživljava kao pritisak u kojem se ne vodi računa o stvarnoj situaciji i potrebama osobe koju uvjeravamo. Čak i kada mislimo da znamo šta je dobro za drugu osobu i vidimo da druga osoba griješi, to je naše viđenje, tj. naša percepcija koja je različita od percepcije sugovornika. Uvjeravanje je jednostavno nametanje svog viđenja i shvaćanja nekom drugom, a tako se ne može promijeniti percepcija sugovornika.

Bolja opcija:

  1. Za početak je važno prihvatiti da svi imamo različita mišljenja zbog same prirode njihovog kreiranja. Na taj način razumijemo zašto su mišljenja različita i ne odbacujemo neku osobu i ne smatramo je neprijateljem zato što drugačije misli. Osoba nije isto što i njena uvjerenje. Osoba je neusporedivo više. Ne treba negirati cijelu osobu zbog nekih različitih mišljenja. Bilo bi predivno kada bi naši političari mogli shvatiti ovaj koncept.
  2. Drugi korak je da postanemo zainteresirani zašto neka osoba ima takvo mišljenje kakvo ima. Tako ćemo shvatiti elemente koji su utjecali na formiranje sugovornikovog mišljenja. Ovo je prilika ne samo da saznamo više o referentnim točkama na osnovu koji se povezuju informacije u umu sugovornika, nego nam se ukazuje izuzetna prilika da i mi možda naučimo nešto što nismo znali. Ako ovako postupimo, možemo ponekad i doći do novih saznanja, a time i zaključaka vezanih za naše postojeće mišljenje u koje smo u početku htjeli uvjeriti sugovornika.
  3. Treći korak ima za cilj promjenu percepcije sugovornika (ukoliko mi nismo u međuvremenu promijenili svoje mišljenje) i može biti višestruke prirode.
  4. Premoštavanje, tj. povezivanje sugovornikove referentne točke vezano za određeno uvjerenje s onim što želimo da prenesemo kao poruku.
  5. re-okviravanje (reframing), tj. pružanje nove referentne točke koju sugovornik do tada nije imao i povezivanje s onim što želimo da sugovornik razumije u svrhu usaglašavanja s našim mišljenjem.
  6. S obzirom da su za nastanak naših percepcija vezane različite zaglavljene emocije, primjenom tehnika kojima se uklanja emocionalnai naboj, kao što je EFT, dolazi automatski do promjene percepcije. Ovo sigurno nije opcija koju možemo primijeniti na sugovornika. Ukoliko smo svjesni da imamo vlastita uvjerenja formirana pod utjecajem događaja u kojima smo doživjeli jake emocije, velike su šanse da smo i mi sami formirali mnogo uvjerenja koja nas ograničavaju u raznim područjima života.

-Jasmina Kovačev

Coach za osobni razvoj i postizanje rezultata
EFT trener, Master trener META-Zdravlja

www.TehnikaEmocionalneSlobode.com







Leave a Comment