Vjerujete li u slučajnosti? 5 “slučajnih” izuma koji su promijenili čovječanstvo Reviewed by admin on . . Puno je priča o velikim događajima koji su promijenili tijek povijesti. Uglavnom su to bile pomno planirane bitke ili revolucije koji su za cilj imale prebaci . Puno je priča o velikim događajima koji su promijenili tijek povijesti. Uglavnom su to bile pomno planirane bitke ili revolucije koji su za cilj imale prebaci Rating: 0

Vjerujete li u slučajnosti? 5 “slučajnih” izuma koji su promijenili čovječanstvo

bal.

Puno je priča o velikim događajima koji su promijenili tijek povijesti. Uglavnom su to bile pomno planirane bitke ili revolucije koji su za cilj imale prebacivanje težišta moći s jedne na drugu stranu.

Ovdje nije riječ o njima, nego o slučajnim otkrićima koja su pomogla čovječanstvu.

5. ZAŠTITNO STAKLO

Wikimedia.org


Wikimedia.org /

Ovaj je izum spasio nebrojeno mnogo života, a otkriven je sasvim slučajno u trenutku kad je francuski kemičar Édouard Bénédictus sa svog stola srušio tikvicu za destilaciju. Kad je posuda tresnula o pod, nije se razbila, nego je samo napukla.

Nakon pobliže provjere posude, uvidio je da je posuda u sebi imala celulozni nitrat koji je prekrio njezinu unutrašnjost i spriječio je da se raspadne. Danas je gotovo nemoguće zamisliti život bez zaštitnog stakla koje ponovo i ponovo dokazuje svoju vrijednost.

4. RADIOAKTIVNOST

Radioaktivnost je spontano emitiranje alfa-česticȃ i beta-česticȃ iz tvari, često praćeno emisijom gama elektromagnetskih valova. Pri emisiji, kemijski elementi prelaze iz jednih u druge oslobađajući energiju u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Svaka atomska jezgra ima i karakteristično vrijeme poluraspada.

Godine 1896. fizičar Henri Becquerel počeo je istraživati rad Wilhelma Conrada Röntgena koji je izumio rendtgen. Pripremio je fluorescentni mineral kalijev uranil-sulfat, fotografske ploče i crni materijal za pokus kojemu je bila potrebna jaka sunčeva svjetlost.

No njegov je eksperiment popratio tjedan oblačnog vremena. Nakon što je sav materijal ostavio u ladici, vratio se tjedan dana kasnije i shvatio da je kamen urana koji je tamo ostavio nekako ostavio svoj otisak na fotografskim pločama bez da su bile izložene svjetlu.

3. PACEMAKER

Wikimedia.org
Wikimedia.org /

Pacemaker je uređaj koji osjeća srčane impulse te po potrebi šalje električne impulse radi aktivacije srčanog mišića i održavanja normalnog srčanog ritma.

Izumljen je sasvim slučajno 1960. godine kad je Wilson Greatbatch radio na napravi koja je trebala snimati otkucaje ljudskog srca kad je sasvim slučajno u nju ugradio krivi otpremnik.

No ta je naprava savršeno imitirala otkucaje srca i time je nastao prvi ugradbeni pacemaker. Prvi pacemaker ugrađen je u Švedskoj. Od tada je spasio milijune života.

2. PENICILIN

Radeći u londonskoj  bolnici St. Mary’s Hospital, Alexandar Fleming proučavao je klice koje su bili uzročnici mnogih bolesti.

Prije nego što je jednom prilikom otišao na praznike, u nekoliko zdjelica nasadio je primjerke različitih klica, u namjeri da se one tamo razmnože, tako da ih nakon povratka ima dovoljno za pokuse. U zdjelicu s klicama kroz prozor slučajno je doletjela i čestica neke plijesni.

Vrativši se s godišnjeg odmora, Fleming je otkrio da se plijesan razmnožila na hranilištu i ubila sve klice u svojoj blizini.

Umjesto da ga baci, Fleming je sadržaj zdjelice pažljivo ispitao mikroskopom i otkrio da je plijesan stvorila neku antibakterijsku tvar – koja na klice djeluje kao otrov.

Tu tvar Fleming je nazvao penicilinom.

1. DINAMIT

Godine 1887. Alfred Nobel došao je do svojega najvećeg otkrića – dinamita.

Kako bi pomogao švedskoj drvnoj industriji, želio je poboljšati eksplozivna svojstva baruta pa je puno vremena provodio eksperimentirajući s nitroglicerinom i barutom.

Jednog dana na piljevinu mu je slučajno ispala bočica nitroglicerina. Srećom, nije došlo do prave eksplozije, no uvidio je da će, doda li još neke spojeve u formulu, taj preparat dobiti neka sasvim nova svojstva.

Alfred Nobel pokajao se zbog svojeg izuma. Po njegovoj smrti njegova obitelj nije naslijedila ni centa od 150 milijuna dolara koliko je znanstvenik u tom trenutku imao na svojim računima. Novac je, umjesto toga, namijenio promoviranju mira i razoružanja u svijetu, i to kroz najuglednije priznanje modernog doba – Nobelovu nagradu. Dosad je Nobelova nagrada dodijeljena 573 puta, a primilo ju je 870 pojedinaca i 23 organizacije.

20minuta

 

Leave a Comment

%d bloggers like this: