Vjerujete li u slučajnosti? 5 “slučajnih” izuma koji su promijenili čovječanstvo
.
Puno je priča o velikim događajima koji su promijenili tijek povijesti. Uglavnom su to bile pomno planirane bitke ili revolucije koji su za cilj imale prebacivanje težišta moći s jedne na drugu stranu.
Ovdje nije riječ o njima, nego o slučajnim otkrićima koja su pomogla čovječanstvu.
5. ZAŠTITNO STAKLO
Ovaj je izum spasio nebrojeno mnogo života, a otkriven je sasvim slučajno u trenutku kad je francuski kemičar Édouard Bénédictus sa svog stola srušio tikvicu za destilaciju. Kad je posuda tresnula o pod, nije se razbila, nego je samo napukla.
Nakon pobliže provjere posude, uvidio je da je posuda u sebi imala celulozni nitrat koji je prekrio njezinu unutrašnjost i spriječio je da se raspadne. Danas je gotovo nemoguće zamisliti život bez zaštitnog stakla koje ponovo i ponovo dokazuje svoju vrijednost.
4. RADIOAKTIVNOST
Radioaktivnost je spontano emitiranje alfa-česticȃ i beta-česticȃ iz tvari, često praćeno emisijom gama elektromagnetskih valova. Pri emisiji, kemijski elementi prelaze iz jednih u druge oslobađajući energiju u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Svaka atomska jezgra ima i karakteristično vrijeme poluraspada.
Godine 1896. fizičar Henri Becquerel počeo je istraživati rad Wilhelma Conrada Röntgena koji je izumio rendtgen. Pripremio je fluorescentni mineral kalijev uranil-sulfat, fotografske ploče i crni materijal za pokus kojemu je bila potrebna jaka sunčeva svjetlost.
No njegov je eksperiment popratio tjedan oblačnog vremena. Nakon što je sav materijal ostavio u ladici, vratio se tjedan dana kasnije i shvatio da je kamen urana koji je tamo ostavio nekako ostavio svoj otisak na fotografskim pločama bez da su bile izložene svjetlu.
3. PACEMAKER
Pacemaker je uređaj koji osjeća srčane impulse te po potrebi šalje električne impulse radi aktivacije srčanog mišića i održavanja normalnog srčanog ritma.
Izumljen je sasvim slučajno 1960. godine kad je Wilson Greatbatch radio na napravi koja je trebala snimati otkucaje ljudskog srca kad je sasvim slučajno u nju ugradio krivi otpremnik.
No ta je naprava savršeno imitirala otkucaje srca i time je nastao prvi ugradbeni pacemaker. Prvi pacemaker ugrađen je u Švedskoj. Od tada je spasio milijune života.
2. PENICILIN
Radeći u londonskoj bolnici St. Mary’s Hospital, Alexandar Fleming proučavao je klice koje su bili uzročnici mnogih bolesti.
Prije nego što je jednom prilikom otišao na praznike, u nekoliko zdjelica nasadio je primjerke različitih klica, u namjeri da se one tamo razmnože, tako da ih nakon povratka ima dovoljno za pokuse. U zdjelicu s klicama kroz prozor slučajno je doletjela i čestica neke plijesni.
Vrativši se s godišnjeg odmora, Fleming je otkrio da se plijesan razmnožila na hranilištu i ubila sve klice u svojoj blizini.
Umjesto da ga baci, Fleming je sadržaj zdjelice pažljivo ispitao mikroskopom i otkrio da je plijesan stvorila neku antibakterijsku tvar – koja na klice djeluje kao otrov.
Tu tvar Fleming je nazvao penicilinom.
1. DINAMIT
Godine 1887. Alfred Nobel došao je do svojega najvećeg otkrića – dinamita.
Kako bi pomogao švedskoj drvnoj industriji, želio je poboljšati eksplozivna svojstva baruta pa je puno vremena provodio eksperimentirajući s nitroglicerinom i barutom.
Jednog dana na piljevinu mu je slučajno ispala bočica nitroglicerina. Srećom, nije došlo do prave eksplozije, no uvidio je da će, doda li još neke spojeve u formulu, taj preparat dobiti neka sasvim nova svojstva.
Alfred Nobel pokajao se zbog svojeg izuma. Po njegovoj smrti njegova obitelj nije naslijedila ni centa od 150 milijuna dolara koliko je znanstvenik u tom trenutku imao na svojim računima. Novac je, umjesto toga, namijenio promoviranju mira i razoružanja u svijetu, i to kroz najuglednije priznanje modernog doba – Nobelovu nagradu. Dosad je Nobelova nagrada dodijeljena 573 puta, a primilo ju je 870 pojedinaca i 23 organizacije.
