Karakterne blokade: Odgovor na pitanje “Zašto me Bog ne voli?” Reviewed by admin on . . Za pravilan kontakt s Bogom potrebno je promijeniti sljedeće karakterne osobine (želje): 1. Osjećati neprijateljstvo prema drugim živim bićima 2. Zavidjeti dr . Za pravilan kontakt s Bogom potrebno je promijeniti sljedeće karakterne osobine (želje): 1. Osjećati neprijateljstvo prema drugim živim bićima 2. Zavidjeti dr Rating: 0

Karakterne blokade: Odgovor na pitanje “Zašto me Bog ne voli?”

boga.

Za pravilan kontakt s Bogom potrebno je promijeniti sljedeće karakterne osobine (želje):

1. Osjećati neprijateljstvo prema drugim živim bićima

2. Zavidjeti drugim živim bićima (npr. jedenje mesa)

3. Želja za osvetom ili utjerivanjem pravde

4. Želja za stjecanjem materijalnih bogatstava i moći

5. Prevelika vezanost za materijalna posjedovanja

6. Prekomjerno uživanje u seksu

7. Želja za neovisnošću o Bogu ili za položajem Boga

Sada bih ukratko analizirao svaku od navedenih karakternih osobina kako bismo bolje upoznali njihove uzroke.

1. Neprijateljstvo prema drugim živim bićima nastaje kad je osoba podsvjesno bijesna na Boga, uglavnom uslijed nezadovoljavajućeg života. Ne vjeruje u nepogrešivi zakon karme (akcija-reakcija), već pravednost hirovito prosuđuje na osnovi svog ograničenog i pogrešivog iskustva. Sebi daje pravo na položaj suca, porote i izvršitelja. Drugim riječima, ponaša se kao da je Bog.

2. Zavidjeti drugim živim bićima znači oduzeti vrijednost njihovog života. Smatramo kako je naš život jedini vrijedan dok su ostala živa bića sekundarna i mogu biti ubijena bez posljedica. Svaki put kad ubijemo neko živo biće bez opravdana razloga, pokazujemo simptome zavisti. Na primjer, ubiti komarca jer je popio kap naše krvi nikako nije opravdano, dok je ubiti zmiju ili tigra ako nas napadnu sasvim opravdano.

3. Želja za osvetom ili utjerivanjem pravde dolazi od vjerovanja u nepostojanje Boga, ili vjerovanje u postojanje nesavršenog, nepravednog Boga. Takav Bog nije zainteresiran za naš život i stoga mi moramo preuzeti brigu o sebi i sami “naplatiti svoje dugove”. Ovo vjerovanje uključuje i vjerovanje kako nam je ovo jedini život, jer samo na temelju ovog života prosuđujemo što je pravedno a što nije.

4. Želja za stjecanjem materijalnog bogatstva dolazi iz straha od neimaštine, gubitka i samoće. Nagomilavanjem prolaznih materijalnih posjedovanja ublažujemo nepodnošljiv strah. Također, ta je želja podržana vjerovanjem u ovaj život kao jedini koji imamo, a to je usko povezano s vjerovanjem kako Bog ne postoji.

5. Prevelika vezanost za materijalna posjedovanja simptom je velikog straha od smrti, odnosno prestanka postojanja. Vjerujemo kako je smrt vječna i doživljavamo Boga jedino kroz koncept vječne smrti. Vjerujemo u svetost ovog prolaznog života i svega što nam se ovdje pruža, makar bilo privremeno. Uslijed nedostatka vezanosti za Boga, vezivat ćemo se za bilo što, čak i za prolazne pojave koje traju samo trenutak.

6. Prekomjerno uživanje u seksu luči velike količine kemikalija ugode i sigurnosti o kojima brzo postajemo ovisni, poput narkomana. Analizirajući ponašanje ovisnika, možemo uočiti kako je njegova svijest sužena do mjere pukog preživljavanja. Najveći dio fokusa usmjeren je na dobavljanje ovisničke kemikalije. Sve je ostalo sekundarno i manje bitno. Bez obzira na koji način uzimamo ovisničke kemikalije, dakle, putem romantičnog seksa ili manje romantične igle kroz venu, svijest nam se degradira na nizak, životinjski nivo u kojem nije moguće komunicirati s Bogom.

7. Želja za neovisnošću o Bogu simptomatična je, u većoj ili manjoj mjeri, za sve utjelovljene duše u ovom svijetu. To je potreba za ispunjenjem svih svojih želja na način koji nama najviše odgovara, potreba za životom za koji mi mislimo da je najbolji za nas. Ali zbog nesavršenih osjetila, ograničenog uma i inteligencije, ne možemo znati šteti li naša želja nekom drugom živom biću. Takve su želje egocentrične, sebične i štetne i trebaju se pročistiti, transformirati i produhoviti. Većina živih bića osjeća potrebu za ispunjenjem upravo tih sebičnih i ograničenih želja. Osjećaj suprotan tome je slijeđenje Božje volje i vjerovanje kako je Njegova želja savršena formula za naš život. Odbaciti svoje želje i prihvatiti Božje predstavlja najveći izvor straha za sva živa bića u materijalnom svijetu. Ova karakteristika mijenja se tako što utjelovljena duša postupno odbacuje svoje sebične želje i zamjenjuje ih Božjim (instrukcije koje Bog daje kroz Vede i ostale razotkrivene svete spise). Slijeđenjem Božje volje svatko može uvidjeti kako mu je život daleko bolji i sretniji (u najmanju ruku), i na taj način osobno se uvjeriti u savršenstvo Božje volje nasuprot našoj. Tada Božja volja postaje naša, odnosno, stvori se sklad između naše volje i Božje. Kad se to dogodi, počinjemo živjeti savršen život kakav smo uvijek željeli.

Za pravilnu komunikaciju s Paramatmom u srcu potrebno je pročistiti srce koje smo već prije definirali kao podsvijest. Znači, Paramatma se nalazi u našoj podsvijesti koja je trenutno opterećena velikom količinom strahova, trauma, bijesa i programiranog samouništenja. Naš fokus preokupiran je štitovima koji nas brane od sadržaja naše podsvijesti.

Ali jedan je od sadržaja podsvijesti i Paramatma, što znači da korištenjem štitova kako bismo blokirali emotivne neugodnosti i bolove također blokiramo i Paramatmu. Ovo je jako važna činjenica koja nam odgovara na pitanje:

“Zašto mene Bog ne voli, zašto ne priča sa mnom, zašto mi ne odgovori na pitanja?”

Mi Ga blokiramo jer se bojimo sadržaja svoje podsvijesti. Zato je od najveće važnosti očistiti podsvijest, poput podruma ili tavana, otvoriti sva vrata i prozore, izbaciti sve što je nepotrebno, počistiti svu prašinu i pustiti svjetlo u sve mračne prostorije i kutke.

Potrebno je otkriti svaki dio svoje podsvijesti kako bismo se mogli osjećati opušteno i neustrašivo kad smo sami sa sobom. Biti sam sa sobom znači boraviti unutar svoje podsvijesti a pri tom ne osjećati neugodu i strah.

Podsjetimo se što znači boraviti unutar svoje podsvijesti. To znači postavljati sebi pitanja: “Zašto me ovo smeta? Čega se ja stvarno bojim? Što zamišljam da bi se moglo dogoditi? Što je strašno u ovom strahu?”

To znači ponavljati vježbe opisane u ovoj knjizi iznova i iznova kako bismo se uvjerili u čistoću svoje podsvijesti. Iznova i iznova tražiti načine kako poboljšati svoj karakter, kako otpustiti svu mržnju, zavist, ljutnju i bijes, kako biti nepovrediv iznutra, ne prihvatiti nikakvu uvredu i kako transformirati najstrašniju situaciju u pozitivnu i povoljnu.

  • Kristijan Kolega

samoozdravljenje.com







Leave a Comment

%d blogeri kao ovaj: