Postoji li neoprostivo? Reviewed by admin on . . Konfliktne situacije u kojima jedna osoba želi jedno, a druga nešto drugo, sastavni su dio života. Ali kada jedna od uključenih osoba doživi način rješavanja . Konfliktne situacije u kojima jedna osoba želi jedno, a druga nešto drugo, sastavni su dio života. Ali kada jedna od uključenih osoba doživi način rješavanja Rating: 0

Postoji li neoprostivo?

.zamisljena-djevojka

Konfliktne situacije u kojima jedna osoba želi jedno, a druga nešto drugo, sastavni su dio života. Ali kada jedna od uključenih osoba doživi način rješavanja konflikta kao nepravdu – situaciju u kojoj je izigrana, iskorištena, prevarena, izmanipulirana – tada počne zamjerati onoj prvoj osobi. Posebno ako nije moguće situaciju ispraviti i razriješiti u sadašnjosti.

Kada se netko nekome zameri, nastaje neka vrsta „rana” u međuljudskim odnosima koje, ako su velike, mogu voditi do prezira i prekida odnosa. Što je osobi važniji neko tko joj se zamjerio, to je ta zamjerka više boli. Kada osoba doživljenu nepravdu razumije kao znak tuđe zlobe, ona može početi mrzjeti i žudjeti za osvetom, da izjednači, da drugome „uzmje mjeru”.

Gomilanje zamjerki u vezi s prošlim situacijama utječe na sadašnji život osobe koja zamjera. Umjesto da se bavi sadašnjošću i budućnošću, osoba se bavi prošlošću, vezujući svoju životnu energiju za ono što se nekada dogodilo što je ostalo kao „nedovršen posao”. Kako se onaj tko zamjera manje bavi sadašnjošću i budućnošću, ona postaje žrtva i svog zamjeranja.

Način da se izađe iz ovoga jest da se oprosti drugome. Malo je poznato da riječi „opraštanje” i „otpuštanje” izvorno znače oslobađanje. Tako da kada opraštamo oslobađamo drugoga od svog zamjeranja, ali i sebe od „nezavršenog posla” iz prošlosti.

Jedni drugima najlakše opraštamo kada priznamo da smo napravili grešku, kada pokažemo da nam je žao što je zbog naše greške drugi imao štetu i loše se osjećao, kada je netko spreman da nadoknadi štetu ili popravi pokvareno. Takvim ponašanjem osoba pokazuje da je ona dobar čovjek koji se distancira od svog ranijeg lošeg postupka. To su signali prijateljstva koji pozivaju drugu osobu da uzvrati prijateljskim odnosom.

Najteže je oprostiti onome tko ne priznaje da je pogriješio, tko je ponosan na svoj postupak, tko likuje i pokazuje zadovoljstvo što je time ostvario izvjesnu dobit. Na taj način se on postavlja kao netko tko nije prijatelj, a neprijateljstvo jedne strane poziva na neprijateljstvo i druge strane.

Isti principi vrijede i kada je nešto potrebno oprostiti samome sebi. Ljudski je grešiti, a greške su uvijek pogrešni postupci. Kada ih onaj tko ih čini prepozna kao pogrešne i odbaci ih, on ne samo da uči na greškama, već i pokazuje da je dobar čovjek.

U odnosu prema drugima ljudi mogu izaberati da oproste ili da ne oproste. Ali u odnosu prema sebi, ako osoba prepozna postupak kao grešku i pokaje se, ne postoji neoprostivo. Da bi oprostili sebi ljudi često traže oprost i od drugih. To pomaže čak i onda kada drugi odbiju da ga daju.

Izvor

 

Leave a Comment