Druga strana slavlja: Izbjegnite blagdansku depresiju Reviewed by admin on . . Dok nekima praznici simboliziraju sreću i slavlje, drugima je to vrijeme izolacije, tuge, ponekad i depresije. Premda nas osamljenost i potištenost rijetko ka . Dok nekima praznici simboliziraju sreću i slavlje, drugima je to vrijeme izolacije, tuge, ponekad i depresije. Premda nas osamljenost i potištenost rijetko ka Rating: 0

Druga strana slavlja: Izbjegnite blagdansku depresiju

bl.

Dok nekima praznici simboliziraju sreću i slavlje, drugima je to vrijeme izolacije, tuge, ponekad i depresije. Premda nas osamljenost i potištenost rijetko kada asociraju na blagdane, upravo u ovo pretprazničko vrijeme sve je učestalija pojava blagdanske depresije.

Blagdanska depresija može se pojaviti tijekom bilo kojeg blagdana, praznika ili godišnjeg odmora, ali je ipak najizraženija, razumljivo, u prosincu. Stoga se u zapadnoj kulturi za nju udomaćio naziv božićni blues.

Važno je razlikovati božični blues od sezonskog afektivnog poremećaja. Taj je poremećaj (SAP) vrsta depresije koja se javlja u točno određeno doba godine i povezana je s izmjenom godišnjih doba te količinom dnevnog svjetla.

Zanimljivi su rezultati istraživanja koji pokazuju da se određeni postotak populacije ne veseli Božićnim praznicima.

Kao razloge navode da je Božić postao previše komercijalan, da imaju dojam da je drugima bolje nego njima, troše previše novca, neumjereno jedu i loše se osjećaju na božićnim zabavama.

U predbožićno vrijeme užurbano se radi, nastoje se obaviti nedovršeni poslovi, obaviti prigodne kupnje – da to ne bude u posljednji tren, velike su gužve u trgovinama, uređuje se stan ili poslovne prostorije.

To je također vrijeme kad se razmišlja i priprema susret s dragim ljudima koje rijetko viđamo ili s kojima smo izgubili kontakt. Budući da je kraj godine, ocjenjuje se uspješnost protekle godine. Sve to može voditi specifičnim emotivnim stanjima koja se ne događaju svaki dan.

Blagdani znaju pobuditi nerealističnu sliku o idealnoj obitelji, što uzrokuje povećanu napetost i konflikte među njenim članovima.

Teško dostižno savršenstvo, jer praznici moraju biti savršeni kako nam sugeriraju potrošačko društvo ili mediji, razlog su mnogih razočaranja i frustracija. Pogotovo što se ljudi vole sjećati atmosfere prekrasnih blagdana koja se tek izuzetno može ponoviti.

Nije se teško složiti sa psiholozima da su nerealna očekivanja najvažniji uzrok božićnog bluesa.

Depresiji mogu pridonijeti i umor, spriječenost da se praznici provedu s obitelji, trzavice unutar obitelji, prisjećanje na prošla “ljepša vremena”, povećani stres i financijska ograničenja.

Božićni blues može uključivati različite simptome: poteškoće sa spavanjem, promjene u apetitu, anksioznost, izraziti osjećaj krivnje, glavobolja, smanjeni interes za aktivnosti koje nas inače vesele.

Iako božićni blues može biti intenzivan, dobra je vijest da traje kratko, od nekoliko dana do tjedan, dva. Postupno se smanjuje nakon blagdana i prestaje vraćanjem u svakodnevnu rutinu.

No do povratka u svakodnevnu radni rutinu možete raditi štošta… Družite se s prijateljima i obitelji (puno) više nego obično. Smijte se. Putujte, ako si to možete priuštiti. Organizirajte se i upravljajte vlastitim vremenom. Pazite i na svoje fizičko zdravlje. Šaljite čestitike. Promjenite način slavljenja, ali budite svjesni svojih granica.

 

Leave a Comment

%d bloggers like this: