Imate li osjećaj da vas na poslu gaze i iskorištavaju? Ovo su koraci koje trebate poduzeti Reviewed by admin on . Sve više ste razočarani ljudima  s kojima radite?  Ne radite više s istim žarom kao na početku i sve ste nesretniji na poslu? Jako vam je važan odnos  s ljudima Sve više ste razočarani ljudima  s kojima radite?  Ne radite više s istim žarom kao na početku i sve ste nesretniji na poslu? Jako vam je važan odnos  s ljudima Rating: 0

Imate li osjećaj da vas na poslu gaze i iskorištavaju? Ovo su koraci koje trebate poduzeti

posao

Sve više ste razočarani ljudima  s kojima radite?  Ne radite više s istim žarom kao na početku i sve ste nesretniji na poslu? Jako vam je važan odnos  s ljudima i smatrate se timskim igračem, no shvaćate da tako ne misle i ostali, već zapravo suprotno. Nije vam bio problem prihvatiti i odraditi tuđe zadatke i pomoći drugima kada su pomoć trebali. Maksimalno pomažete drugima no čini se da oni to brzo zaborave i sada imate osjećaj da vas se gazi i iskorištava. Prepoznajete li se?     

Ako da, onda trebate znati kako je to problem s kojim se susreću mnogi ljudi. Ono što je najvrednije je spoznaja da imate problem, koji vam stvara poteškoće, te da ste donijeli odluku i želite taj problem riješiti. To je prvi ali i najvažniji korak u postizanju uspjeha.

Ljudi u takvim ili sličnim situacijama najčešće:

  • dopuštaju da drugi donose odluke umjesto njih,
  • skloni su čestom ispričavanju,
  • lako popuštaju pred zahtjevima i naredbama drugih,
  • teško iskreno i direktno pokazuju svoje prave osjećaje i znaju se zauzeti za sebe,
  • imaju nisko samopoštovanje,
  • dopuštaju da ih drugi iskorištavaju.

Iz ovakvih obrazaca ponašanja normalno je da se osjećate povrijeđeno, nelagodno, napeto, nezadovoljno. Sve ovo su pokazatelji pasivnog ponašanja koje u podlozi ima strah da ne razočaramo druge i da ne budemo odbačeni, predrasude o našim pravima i nedostatak samopouzdanja i samopoštovanja. Potrebno je naučiti kako biti asertivan, a to je prije svega stvar stava o sebi drugima i svijetu oko nas. Ima dobra izreka da su ljudskoj nejednakosti jednako krivi oni koji sebe podcjenjuju i oni koji sebe precjenjuju. Prvo trebate biti otvoreni i svjesni svojih želja i potreba, kao i želja i potreba druge strane, ali i situacije u kojoj se nalazite. Zatim znati bez osjećaja straha i krivnje iskomunicirati svoje osobne misli, osjećaje, uvjerenja, želje i potrebe, izboriti se za njih na neagresivan način, a da pritom ne povrijedite drugu stranu i ne kršite njena prava.

Promjena iz jednog obrasca u drugi je složen proces koji zahtjeva znanje, vježbanje i upornost.

Od kuda početi?

Možda je za početak dobro da sami utvrdite izvore svog pasivnog ponašanja. Izvori su uvijek individualni i ovise o konkretnoj situaciji u kojoj se neka osoba nalazi, ali ih možemo sistematizirati u nekoliko prepreka zbog kojih su ljudi spremni podržavati i održavati svoje pasivno ponašanje. To su:

  1. Pretjerana skromnost

    – ako ne poštujete samog sebe teško će vas i drugi poštivati. Veliki broj ljudi nije naučen kako se izboriti za sebe, što više teško uviđaju svoje kvalitete i sposobnosti, pa ih zbog toga ih niti ne mogu javno iskazati. Paralelno s tim često nisu razvili sposobnost primanja i davanja komplimenata. Kod takvih ljudi umjesto ugode i ponosa komplimenti izazivaju osjećaj srama i nelagode, jer imaju osjećaj da komplimente nisu zaslužili.

  2. Fenomen “dobrog prijatelja”

    – to su limitirajuća uvjerenja da osobama uvijek moramo izlaziti na ruku i da se podrazumijeva da smo spremni pomoći u svakoj situaciji bez obzira na naše stavove i uvjerenja. U podlozi se često očekuje da će naš trud biti prepoznat i vrednovan, međutim najčešće ostanemo razočarani jer se očekivanje nije ispunilo.

  3. Fenomen “podrazumijeva se”

    – sličan je fenomenu “dobar prijatelj”, ali se razlikuje u tome da ako je jedan od sudionika u nekoj situaciji dominantnija osoba, onda se podrazumijeva da  ste spremni zanemariti svoje potrebe i da vam je jednostavno  dužnost  napraviti ono što dominantnija osoba zahtjeva.

  4. Spolne uloge

– društveno okruženje često određuje važnost spolnih uloga, pa se tako očekuje da žene popuste prije i da se manje zalažu za sebe i svoje interese.

5. Anksioznost

– često puta se ljudi boje pokazati da im je nelagodno ili da se osjećaju
napeto, zbunjeno, konfuzno jer misle da će ispasti smiješni i da će ih zbog
njihovog osjećaja “knedle u grlu” drugi odbaciti.

6. Strah 

– ljudi su na temelju svog i iskustva drugih zaključili da je otvorena borba za svoja prava rizična jer može dovesti do otkaza, prekida veze, osvete, odbacivanja i kažnjavanja.

Kada pronađete uzroke svoga pasivnog ponašanja bit ćete spremniji savladavati vještinu asertivnog ponašanja. To nije lako i nemojte očekivati rezultate preko noći. Ali nemojte, zbog jednog ili dva neuspjeha na početku, lako odustati. Asertivnost pripada odvažnima i upornima.

 Kako to napraviti?

  1. “Probudite” se

Najčešće nismo niti svjesni da spavamo otvorenih očiju. Ponašamo se automatski, mehanički i prema sebi i drugima. Često živimo nametnute obrasce, skupljamo negativne emocije a da nismo niti svjesni.  Kad se oslobodite očekivanja

  • Kako dišem? – dišite kroz nos i izdišite kroz usta, duboko, polako, abdominalno.
  • Kako se držim? – budite svjesni senzacija u svom tijelu, položaja i ispravite se.
  • Kako se osjećam? – osvijestite svoje autentične osjećaje
  • Što sebi govorim/mislim? – proanalizirajte svoje misli, pitajte se: “Je li to što mislim istina? Apsolutna istina? Je li mi korisno? Je li me osnažuje ili slabi? Kako mogu drugačije gledati na istu stuaciju?

    2. Počnite otvorenije iskazivati svoje osjećaje

Osjećaji su poput znakova na cesti. Trebate ih prepoznati, uvažiti, pravilno interpretirati i poduzeti prikladne akcije.  Najgora stvar je kada određene osjećaje negiramo i/ili potiskujemo i tada postajemo kanta za emocionalno smeće. Budtite asertivni, drugim riječima poštujte sebe i druge i

  • Kada ti (neokrivljavajući opis ponašanja druge osobe), osjećam se (vaše emocije, ako je prikladno), jer (zbog čega je ponašanje druge osobe problem – konkretni efekti), i želio bih (što želite da se dogodi).

     3. Pažljivo i aktivno slušajte

– održavajte kontakt očima, nemojte se smiješiti, neka vaš govor tijela odražava smirenost i samopouzdanje, iskazujte verbalno i neverbalno poštovanje prema drugima i to tražite za sebe, govorite jasno, konkretno i direktno, prilagodite stil komunikacije sugovorniku i situaciji, budite autentični, ne glumite ljubaznost, pojasnite svoja očekivanja i osjećaje, budite ustrajni, jasno kažite ne.   Zapamtite nije teško reći da ili ne, teško je  znati koju cijenu odgovorom plaćamo, ili vrijednost ostvarujemo!

– Boris Blažinić

linkedin.com

Leave a Comment

%d blogeri kao ovaj: