Kako nam altruizam spašava zdravlje i uljepšava život Reviewed by admin on . Redovito vježbanje i niskokalorična dijeta, to znaju i vrapci na grani, najbolji su put do zdravlja, zar ne? Pa i nije baš tako! Obična gesta dobre volje i poma Redovito vježbanje i niskokalorična dijeta, to znaju i vrapci na grani, najbolji su put do zdravlja, zar ne? Pa i nije baš tako! Obična gesta dobre volje i poma Rating: 0

Kako nam altruizam spašava zdravlje i uljepšava život

altruizam

Redovito vježbanje i niskokalorična dijeta, to znaju i vrapci na grani, najbolji su put do zdravlja, zar ne? Pa i nije baš tako! Obična gesta dobre volje i pomaganje drugome pridonose našem zdravlju više negoli život po receptu. Dokazano je i znanstveno. Zamislite da vam se sve što darujete vraća dvostruko. I to ne materijalno već duhovno

Volonteri zdraviji od vježbača

Najnovija istraživanja otkrila su što sve dobivamo kada dajemo. I nije važno pomažemo li nekome tko je u smrtnoj opasnosti ili činimo uslugu bakici u trgovini. Zadovoljstvo naplate dobrih djela sadržano je u jednoj rečenici – ne onaj koji prima, nego onaj koji daje, žanje najveći dobitak.

Na Buck institutu za istraživanje starenja u Kaliforniji provedeno je istraživanje na 2000 ljudi. Dokazalo je da oni koji volontiraju u dvije ili više organizacija imaju zavidnih 44 posto manje izgleda da umru u odnosu na one koji to ne čine, unatoč ostalim faktorima koji utječu na dugovječnost, poput tjelesnog zdravlja, redovitog vježbanja i bračnog statusa. Volontiranje je pobijedilo redovito vježbanje četiri puta tjedno za čak 30 posto.

Kako to funkcionira u stvarnosti?

Sve počinje malim ali dosljednim, svjesnim akcijama i dobrim namjerama. To ne znači da morate završiti u mirotvornim trupama, osim ako baš tome niste jako skloni. Kao što ćete otkriti u daljnjim primjerima, altruizam se može iskazati na bezbroj načina o kojima niste ni sanjali. Inspirirajte se i počnite činiti dobra djela svaki dan. Dovoljno je da, primjerice, pažljivo saslušate prijatelja. Važno je i bolje uskladiti svoje akcije s mogućnostima, neka budu duhovno utemeljene, i produbite veze s bližnjima.

NIJE VAŽNO TKO SAM I KOLIKO DAJEM. VAŽNO JE DA ŽELIM

Mnogi od nas dali bi više samo kad ne bismo bili sputani normama ponašanja i onim što nam nalaže naša uloga. Ograničava nas slika o nama, bilo da smo majka, učiteljica, direktor banke, jer nam nameće sasvim određeno ponašanje koje se od nas očekuje.
Mislimo ovako: „Zašto ponuditi tanjur juhe beskućniku kad su materijalna dobra ono čemu težim i ono što mi daje sigurnost? Uostalom, to nije moja briga. Ima onih kojima je to dužnost.“ Ne znamo da ćemo ispunjavanjem potreba drugih, bez obzira na to kakve one bile, u stvari pomoći sebi. Prvi je to opisao Gary Morsch, doktor medicine i autor knjige Snaga služenja drugima. Stigao je u Kalkutu 1996. godine s 90 volontera i medicinskom pomoći vrijednom 12 milijuna dolara. Htio je pomoći Majci Terezi i njezinu redu Misionarki ljubavi prema bližnjem svome.

Iako je došao da bi kao liječnik pomogao bolesnima i umirućima, ubrzo se zatekao s lopatom i dvije kible u ruci pred hrpom smeća. Zamolile su ga da smeće odnese na odlagalište. Pomislio je najprije da su se sestre zabunile, pa on je doktor i nije došao ovamo nositi smeće. A onda je shvatio. Na zidu skromnog ureda Majke Tereze stajao je natpis koji je napisala vlastitom rukom: „Ne možemo činiti velike stvari. Samo male, ali s puno ljubavi“. Lekciju je Morsch zapamtio do kraja života: „Shvatio sam da istinska pomoć koju pružam drugima ne ovisi o tome tko sam te što i koliko dajem. Važnije je da to jako želim, da budem dostupan i uvijek spreman pomoći onima koji moju pomoć trebaju.“

RADUJTE SE TUĐOJ SREĆI

Jedna od najjednostavnijih stvari koju možete učiniti za bolji svijet, a koristit će i u mnogim teškim situacijama, jest da podijelite iskrenu radost zbog tuđeg uspjeha ili sreće.
Osnivačica društva Unutarnje meditacije Sharon Salzberg objašnjava: „U nama je stalno prisutan strah da će, ako je netko drugi sretan, u svijetu ostati manje sreće za nas. To nije istina. Velikodušnost je produktivna.“ Dakle, kad idući put prijatelji žele s vama proslaviti sretan događaj, nemojte misliti da se to vama nikad neće dogoditi. Naprotiv! Sreća koja se dijeli rađa izobilje. Veselite se s prijateljima, možda neka druga sreća upravo vreba vas. Mislite: „Kako da dam drugome nešto što baš meni treba?“ E pa, upravo u tome i jest poenta i čarobna moć davanja!

Studija objavljena u Social Science&Medicine pokazala je kako velikodušnost utječe na one koji je iskazuju. Ljude koji su bolovali od multiple skleroze podučili su da slušaju i daju podršku oboljelima od iste bolesti. Rezultati su bili zapanjujući. Oni koji su slušali i pomagali ubrzo su pokazali zamjetno veći stupanj samopouzdanja, samopoštovanja i bili su bolje raspoloženi od onih kojima su pomagali. Znanstvenik Stephen Post tvrdi: „Često pomažemo ljudima da prebrode baš iste one probleme koji i nas same muče.“ Nitko ne kaže da je davati drugome u trenutku kad i sami trebamo pomoć lak zadatak. Ali to trebamo naučiti.

ISKORISTITE VIJEST

Vijest o prirodnim katastrofama ili nekom zločinu nije tek znak da svijetu nema spasa. To je znak da je vrijeme davanja. Vodič do mjesta gdje je pomoć potrebna.
Koliko puta ste mrkog lica gledali noćne vijesti o strahotama u svijetu i bespomoćno slijegali ramenima. Kao osnivač neprofitne organizacije Heart to Heart International, čiji su članovi pomagali ljudima diljem svijeta koje su zadesile razne nesreće, Gary Morsch upozorava da se ne treba fokusirati na sveukupni problem. „Ako volontiramo u kuhinji za beskućnike i dijelimo im besplatne obroke, krajnji cilj nije rješavanje pitanja gladnih u svijetu za sva vremena. Cilj nam je nahraniti gladnog čovjeka koja stoji ispred nas. Svijet možemo promijeniti tako da počnemo od čovjeka s čijim problemom smo se ovog trena suočili.“

Volontiranje je najbolji put. Treba samo odabrati vrstu volonterstva koja će nas radovati jer taj posao ne bi trebao biti puko služenje. Osluhnite svoje interese i razmislite želite li raditi s djecom ili starijim osobama, prikupljati potpise ili raditi u nekoj ustanovi. Izaberite vrstu volontiranja i udrugu zato što vas to zanima, a ne samo zato da biste pomagali drugima. Velikodušnost prema drugima ima još jednu dimenziju. Na taj način u njima snažimo vjeru u ljudske vrijednosti.

‘MOŽEŠ BITI SRETNIJI, MOŽEŠ BITI MIRNIJI’

„Dobra djela možemo usporediti s bacanjem kamenčića u more“, kaže Morsch. „Valovi su mali, ali se ipak šire prema pučini. Dobrota je veća od nas i živjet će i kada nas ne bude.“

Zagledajte se u svakodnevicu, postoji bezbroj prilika da budete velikodušni. Hoćemo li stalno biti velikodušni, ovisi o ravnoteži između naših misli i djela. Stephen Post, suautor knjige Zašto se dobre stvari događaju dobrim ljudima naučio je to na vlastitu primjeru.Trebao je postati predsjednik Instituta za istraživanje humanosti, ali je priznao da je poznat kao osoba koja voli sjesti na trubu kad auto ispred njega dovoljno brzo ne krene na zeleno.

Gdje najčešće testirate svoju velikodušnost? Na poslu? U banci? Potrudite se i obratite pozornost na ljude s kojima dolazite u kontakt svakog dana, bez obzira na to poznajete li ih ili ne. Primijetit ćete kako se mijenja vaše iskustvo, raspoloženje i kako će ljudi dobrotom reagirati na dobrotu. Sharon Salzberg preporučuje da ponavljate riječi koje će vam pomoći da ustrajete, a one glase: „Možeš biti sretniji, možeš biti mirniji“. To će vam pomoći da se usredotočite na nekoga, da mu pomognete prije nego što osudite njegove postupke. Ili se pak možete prepustiti ravnodušnosti koja će vas udaljiti od drugih.

– Tomica Šćavina

ć 

Leave a Comment