Često se i puno smijete? Ili baš suprotno? Pročitajte u čemu je uzrok Reviewed by admin on . [caption id="attachment_13038" align="aligncenter" width="696"] Laughing guy closeup[/caption]   Smijete li se od srca nekom bezveznom vicu? Ili vam je lice ozb [caption id="attachment_13038" align="aligncenter" width="696"] Laughing guy closeup[/caption]   Smijete li se od srca nekom bezveznom vicu? Ili vam je lice ozb Rating: 0

Često se i puno smijete? Ili baš suprotno? Pročitajte u čemu je uzrok

Laughing guy closeup

Laughing guy closeup

 

Smijete li se od srca nekom bezveznom vicu? Ili vam je lice ozbiljno i ne pokazuje emocije kao da igrate poker? Ako se rado smijete, čini se da uzrok leži u genima.

Claudia Haase, koautorica studije i psihologica sa Northwestern University Evanston, Illinois, kaže da je oduvijek velika zagonetka zašto se neki ljudi smiju više od drugih. Određenu ulogu u tome ima kultura nekog naroda i osobnost isto tako. No, nova studija ukazuje da DNK određuje kako netko reagira kada vidimo nešto smiješno.

Geni su se uvijek povezivali sa depresijom i drugim negativnim stanjima ali nova studija kaže da su geni povezani sa time kako ljudi emocionalno doživljavaju i jedno i drugo.

Uloga u psihološkim poremećajima

Kemijska tvar u mozgu, serotonin određuje raspoloženje, apetit i želju. Neke stanice mozga i živčane stanice komuniciraju otpuštajući serotonin u procjepe između dviju ćelija mozga pa serotonin cirkulira dok protein vreba na staničnoj opni, zvanoj transporter serotonina i tjera serotonin nazad u stanicu, kaže prof. psihijatrije dr. Keith Jung sa teksaškog A&M znanstvenog centra, Temple, Texas.


Prije nekoliko decenija, znanstvenici su ustanovili da najčešće korišteni antidepresivi blokiraju serotonin transportere. Znanstvenici su počeli tražiti gene koji su povezani s transporterima da vide imaju li ulogu u psihološkim poremećajima.

Ljudi nasljeđuju dva para gena, jedan od svakog roditelja. A postoje dvije varijante, duga i kratka verzija gena, zvanih alele. Prošle dvije decenije studije koje vezuju kratku alelu, dva gena koja određuju istu osobinu, da nosi negativne emocije, od teške depresije do post-traumatskog stresnog poremećaja i zbunjenosti u socijalnim situacijama.

Ali znanstvenike je zbunjivalo, ako je ta verzija gena štetna zašto je toliko ljudi ima, a nemaju nikakvih psiholoških poremećaja? Recimo, u trenutnoj studiji 7 od 10 ljudi ima barem jedan par kratke alele.

Koji geni su odgovorni?

To je dr. Haase i njezine kolege potaknulo da se upitaju imaju li geni utjecaj u pozitivnim i negativnim emocijama. Znanstvenici su analizirali video podatke u tri eksperimenta. Jedan u kojem su ljudi gledali crtiće, drugi u kojem su gledali apsurdni film i jedan u kojem je bračni par raspravljao o nesuglasicama. Svim sudionicima uzet je uzorak sline zbog genske analize.

Nakon toga su znanstvenici kodirali izraze lica koje su ljudi radili, razlikujući lažni od ljubaznog osmijeha i pravi smijeh. Stvarni osmijeh i smijanje nabora mišiće oko očiju na određeni način.

Najviše su se smijali ljudi sa dva para kratkih alela, oni sa jednom kratkom i jednom dugom bili su negdje u sredini, a oni sa dvije duge verzije alele najmanje su se smijali.

Nove studije nagovještavaju da kratka verzija gena čini ljude osjetljivijima, na dobro i loše što im se događa u životu. Ljudi sa dvije kopije kratke alele imali su veći volumen mozga u regiji koja se zove talamus, koji pokreće emocije. Čini se da je kod ljudi sa kratkom verzijom gena regija mozga odgovorna za emocije veća.

telegram.hr







Leave a Comment

%d blogeri kao ovaj: