5 najgorih mitova o novcu Reviewed by admin on . Većina ljudi misli da zna sve o novcu. Uostalom, koriste ga cijeli život, otkad su prvi put dobili za sladoled. Ali, novac ima svoje tajne, kao i besmislene mit Većina ljudi misli da zna sve o novcu. Uostalom, koriste ga cijeli život, otkad su prvi put dobili za sladoled. Ali, novac ima svoje tajne, kao i besmislene mit Rating: 0

5 najgorih mitova o novcu

mit

Većina ljudi misli da zna sve o novcu. Uostalom, koriste ga cijeli život, otkad su prvi put dobili za sladoled. Ali, novac ima svoje tajne, kao i besmislene mitove u koje vjerujemo, a uopće nisu točni.

Blog Productivity 501 pobrojao je 5 najvećih mitova o novcu:

Kad ja primim novac, netko drugi ga je izgubio

Iz ekonomske perspektive, novac predstavlja produktivnost, a produktivnost nije igra nulte sume. Igra nulte sume je naziv za stanje u kojem nema promjene ukupnog bogatstva sudionika, nego se bogatstvo samo prebacuje s jednog na drugog.

Novac i produktivnost ne funkcioniraju na taj način. Kad potrošite 50 kuna u pizzeriji, dio tog novca pomoći će konobaru da završi fakultet, a neki od onih koji pohađaju taj fakultet inovirat će novi postupak kojim će povećati produktivnost, koju možete kupiti za istu količinu novca i tako redom.

Vrijednost stvari je jasno definirana

Drugim riječima, postoji vjerovanje da postoji stvarna cijena neke usluge. Pa pranje automobila vrijedi točno 30 kuna, a održavanje vašeg vrta točno 200 kuna. Svijet ne funkcionira na taj način. Cijena pojedine usluge može jako varirati. Ljudi će platiti nešto zbog čega se osjećaju zadovoljni sami sobom više nego je to zaista korisno. Ljudi će kupiti skuplju kavu čak i kad ne razlikuju okus od jeftinije, jer se zbog toga bolje osjećaju.

Razni čimbenici utječu na cijenu nekog predmeta ili usluge. Važno ih je razumjeti ako nešto prodajete. Često ljudi ne kupuju samu stvar, nego iskustvo i emocije koje idu uz to. Kad ste na kupovnoj strani, važno je razumjeti što potiče vašu kupnju. Ne tvrdimo da nikad ne smijete kupiti skuplju stvar jer vam je emocionalno privlačnija, ali morate shvatiti što zaista plaćate transakcijom. Ako kupujete emociju, možda ima jeftinijeg načina za to.

Prodaja nečeg za višu cijenu u budućnosti nije uvijek profitabilna

Recimo da ste kupili stan za 100 tisuća eura i prodali ga za 120 tisuća eura deset godina kasnije. Zaradili ste 20 tisuća eura? Ne baš. Ako je inflacija na godišnjoj razini (hipotetički) bila 6 posto, niste zaradili gotovo ništa. Tih 20 tisuća eura razlike za deset godina moći će kupiti bitno manje stvari nego danas. Izgubili ste. To ne znači da je kupnja stana bila loša investicija, nego samo da ono što vi mislite da je profit ustvari predstavlja inflaciju.

Poanta je, ne stavlja vam sve što se čini kao zarada kupovnu moć u džep. Morate izračunati stvari prije nego možete biti sigurni dobivate li ili gubite.

Mogu potrošiti koliko zarađujem

Dobro je imati neku metodu ograničavanja potrošnje, a metoda da svaki mjesec trošite koliko ste i zaradili je najgora među njima i donijet će vam samo probleme u životu. Novac koji zarađujete danas nije samo za tekuće troškove, nego i za moguće izvanredne situacija, kao i eventualno umirovljenje.

Većina ljudi troši koliko zarađuje, ali pažljivi ljudi koji upravljaju novcem efikasno žive skromnije i pripremaju se za budućnost. To ne znači da nikad ne troše, nego da to čine svjesno i znaju gdje svaka kuna ide – jednostavno im novac ne nestaje u nepoznatim kupnjama.

Cijena je ono što piše na naljepnici

Mnoge kupnje nose dodatne troškove. Kad kupite automobil, čeka vas još osiguranje, gorivo i održavanje. Ljubimac – veterinar i hrana. Bazen – voda i čišćenje. Kompjutor traži softver, stan pričuvu i tako redom. Pametni ljudi uračunaju životne troškove u svaku kupnju.

Stratego.hr

ć 

Leave a Comment

%d blogeri kao ovaj: