EMOCIONALNI INŽENJERING: Sreću ne treba tražiti već stvoriti Reviewed by admin on . Kad bi vas netko upitao je li sreća nekakav neuhvatljiv koncept ili nešto što bi svatko od nas mogao imati kad bi se odlučio na to, što bi bio vaš odgovor? Činj Kad bi vas netko upitao je li sreća nekakav neuhvatljiv koncept ili nešto što bi svatko od nas mogao imati kad bi se odlučio na to, što bi bio vaš odgovor? Činj Rating: 0

EMOCIONALNI INŽENJERING: Sreću ne treba tražiti već stvoriti

sreća

Kad bi vas netko upitao je li sreća nekakav neuhvatljiv koncept ili nešto što bi svatko od nas mogao imati kad bi se odlučio na to, što bi bio vaš odgovor? Činjenica je da sreću svaki pojedinac individualno definira; u prijevodu sreća je za svakog čovjeka nešto drugo. Ona može biti pronalazak ‘one prave’ ili ‘onog pravog’; dobitak djeteta, uspjeh na poslu i tako dalje. Međutim, postoje ljudi koji, kako se to kaže imaju sve pa opet ih sreća izbjegava (sreća se u ovom tekstu ne odnosi na sreću u smislu nagradnih igara već grubo rečeno na osjećaj sveopće radosti i ispunjenosti). S druge strane, postoje ljudi koji su prošli nevjerojatnu kalvariju u životu, ali su ipak sretni. U čemu se tu radi?


Prema mišljenju dr. Timothyja Sharpa, osnivača Instituta za sreću (The Happiness Institute), koncept sreće može se definirati kao niz pozitivnih emocija – od jasno vidljivih radosti i uzbuđenja do manje primjetnih smirenosti i zadovoljstva. Dr. Sharp tvrdi da sreću uvjetuju tri varijable: genetika, kontekst (okolina) i namjerne aktivnosti. „Genetika uvjetuje od 40 do 50 posto naše sreće. Kontekst ili okolina oko 10 posto, a namjerne aktivnosti, odnosno ono što sami odlučimo činiti uvjetuje oko 40 posto sreće”, kaže dr. Sharp.

Možemo barem donekle promijeniti „kontekst”; možemo se preseliti, promijeniti posao, promijeniti način razmišljanja i djelovanja. Sreća je u tom smislu poput optimizma – ona je usvojeno ponašanje.

Na tu se priču nadovezuje i dr. Robert Holden direktor Projekta sreće (The Happiness Project); on smatra da je razlika između potrage za srećom i odabira da budemo sretni ogromna: „Sreću stavljamo izvan nas samih. Stavljamo je na naš bankovni račun, u naše veze i tako postajemo previše zaokupljeni s potragom za njom i zaboravljamo da već jesmo sretni.”

Jedna od vodećih svjetskih novinarki iz područja medicine i autorica Sophie Scott inspiraciju za svoju novu knjigu (Roadtesting Happiness, ABC Books) pronašla je u periodu nakon smrti vlastite majke u kojem je doživjela duboku tugu. Ona je odlučila istražiti znanost sreće i u svojoj je misiji otkrila kako postoje čvrsti znanstveni dokazi da sreća zaista može značiti i dulji život. „Jedno istraživanje pokazalo je da pozitivan stav može produljiti život za sedam i pol godina. To ima smisla jer pozitivni ljudi su skloniji tome da se vrate na noge nakon bolesti te da imaju čvršće društvene veze i da su budu tjelesno aktivniji”, navodi Scott. „Za mene je to bilo pravo otkriće da je sreća nešto što možete sami izgraditi, poboljšavati i znatno povećavati”, izjavila je na kraju Scott.

Metro-portal.hr

 

 

Leave a Comment