Jedan od temelja ljudskog života ali i manifestacije jest osjećaj Sigurnosti koji mu daje temelj unutar života koji vodi. Jasno je da čovjek izbjegava Nesigurnost jer kroz nju na površinu isplivava sve što čovjek ne želi da bude unutar njegova života a opet s druge strane to posjeduje u sebi i djeluje na njegov život kada se manifestira. Osjećaj Sigurnosti temelj je njegove želje kada je riječ o življenju. Ako nema osjećaja Sigurnosti on se osjeća kao netko kome je izbijeno tlo pod nogama. Otuda sve akcije čovjeka, pod uvjetom da riječ “akcija” uzmemo za ove potrebe u ograničenom značenju, prate osjećaj Sigurnosti. Počev od odnosa sa drugima, posla i njegove moći da određeni posao izvršava, prijatelja od kojih osjeća podršku i razumijevanje, dijelova planete po kojoj se kreće i živi. Sigurnost je poželjna. Nesigurnost nepoželjna.
Na isti način kreće se i u unutarnjem, jer znamo “kako je unutra tako je i vani, a kako je vani tako je i unutra”. Ne može vanjski svijet biti drugačiji od unutarnjeg kada je čovjek u pitanju. Dok se ne Razumije šta je to svijet i mi u njemu, moramo krenuti od ograničenog shvaćanja i razumijevanja a to je upravo ovo što sam rekao: Vanjski svijet je projekcija Unutarnjeg Svijeta.
Ako želite da sebe upoznate morate se postaviti i u neugodne situacije u kojima je izazvana vaša Nesigurnost, gdje je izazvana vaša potreba da se zaštite i Rad nudi niz takvih situacija u kojima će osjećaj Sigurnosti i Nesigurnosti biti izazvan. Ova vježba je dio prethodnih vježbi i kao i sve one ima za cilj prvo Upoznavanje sa Sigurnošću i Nesigurnošću, a onda izmjena unutarnjeg osjećaja Sigurnosti i Nesigurnosti.
Vježba 1:
Cilj vježbe je uvidjeti unutarnji osjećaj Nesigurnosti i Sigurnosti. Način na koji se to uviđa jest biti osjetljiv prema unutarnjim kretnjama Identiteta kada se osjeća ugroženim, kada je nesiguran, kada na mudar ili lukav način izbjegava nesigurnost u okruženju, ljudima, situacijama, poslu. Ostati pasivan iznutra i promatrati trenutke u kojima se osjećate Nesigurnima, ali i trenutke kada se osjećate Sigurnima.
Da biste odradili ovu vježbu morate prvo Uvidjeti kakav je osjećaj kada ste Sigurni a kakav je osjećaj kada ste Nesigurni. Ne postoje točne definicije koje bi bile primjenjive za sve, ali osjećaj Sigurnosti prati opuštenost, otvorenost, prepuštanje kontrole, nemanje treme da se izrazite, određena doza radosti i sreće, osjećaj da pripadate tu gdje se nalazite, da je to vaš teren i slično. Osjećaj Nesigurnosti je suprotan ovom.
Jasno je da će svatko naći još poneku karakteristiku Sigurnosti i Nesigurnosti u sebi, kao recimo da se osjeća Sigurno kraj ljudi koji mu odgovaraju, koji ga prihvaćaju, vole i slično ili da se osjeća Nesigurno u novim sredinama, novom poslu, kada osjeća da ga drugi ne prihvaćaju i slično. Ali to je na vama da Uvidite dodatne osobine i karakteristike koje prate ovaj osjećaj.
Vježba 2:
U ovoj vježbi koja je nastavak na prethodnu bitno je da ste dobro odradili prethodnu vježbu i da ste uvidjeli različite situacije kada ste se osjećali Nesigurno ili Sigurno, da ste uvidjeli odakle dolazi osjećaj Nesigurnosti, a odakle osjećaj Sigurnosti, kada, gdje i zašto. Ako ste to precizno utvrdili onda vam ova vježba neće biti problematična jer u njoj se oslanjate na Uvide koje ste imali.
Shvatili ste da je osjećaj Sigurnosti i Nesigurnosti potpuno unutarnji osjećaj ako zanemarimo situacije koje su objektivno nesigurne. Ovdje nam nije cilj izazivanje situacija koje imaju objektivnu opasnost po zdravlje ili sigurnost čovjeka, već izazivanje apstraktnog, subjektivnog osjećaja Sigurnosti i Nesigurnosti.
Potrebno je da tijekom dana uzmete jednu od situacija u kojoj ste se osjećali Nesigurni i da se ponovo u njoj nađete. U početku se možete mentalno naći u njoj i da probate da je osjetite na drugačiji način, tj. da je ona Sigurna. A onda se trebate naći u toj situaciji i da se sjetite da Nesigurnost određuje samo vaš subjektivni doživljaj kao i niz mehanizama koji stoje iza njega. Nesigurnost će izazvati određene stavove tijela koje ste uvidjeli u prvom zadatku, specifičan način disanja, grč u stomaku ili nekom drugom dijelu tijela. Kada se ti simptomi pojave nemojte djelovati na Emociju ili Vitalnu Kretnju već djelujte na ono na što možete djelovati a to je položaj tijela, disanje, unutarnji mentalni stav. Budući da krećete od manjih situacija, tj. situacija koje su na skali Nesigurnosti male ili zanemarive možete odmah znati da nema neke objektivne opasnosti po vaš život i zdravlje. Tako da će to saznanje dati mentalni Stav koji ćete koristiti. Tada, sjetite se kako izgleda Stav Tijela (Asana) kada ste Sigurni ali i kakvo je i disanje u tim trenutcima. Tada promijenite Stav Tijela i promijenite ritam Disanja koje imate kada se osjećate Sigurnima.
Također, postoje ljudi koji vas čine Nesigurnima, družite se malo s njima prateći što se u vama zbiva a onda mijenjajući unutarnje reakcije u reakcije Sigurnosti. Posao i odnosi nisu isključeni iz ove vježbe. Nove stvari, izražavanje bilo riječima ili djelima. Mjesta na koja inače ne zalazite jer se osjećate neugodno – čitaj Nesigurno, itd. Ne postoji situacija, čovjek, posao, mjesto, odnos koji nije prožet Sigurnošću i Nesigurnošću. Ukoliko ste dobro odradili prvi zadatak ovaj drugi je samo nadogradnja koja će vam otkriti mnogo više nego prvi zadatak. I uvijek znajte da je osjećaj Sigurnosti i Nesigurnosti samo subjektivni osjećaj koji je u vas ugrađen okolinom, razvojem, autoritetima sem situacija kada je on objektivan i može fizički da vas ugrozi. Stoga druga vježba počinje na manjim situacijama, manjim nesigurnim okruženjem.
Vježba 3:
Ova vježba se dodaje na prethodne dvije. I ona je kratka s pojašnjenjem. Jednostavno ZAMIJENITE osjećaj Nesigurnosti i Sigurnosti kao subjektivni osjećaj nevezan sa vanjsku situaciju. Kada se osjećate Sigurnima vi izazovite osjećaj Nesigurnosti, a to ćete moći izazvati samo ako ste sebe proučili unutar prve dvije vježbe.
Kada se osjećate Nesigurnima zamijenite osjećaj sa Sigurnošću.
Kada ste kući, u svom okruženju, izazivajte naizmjenično osjećaj Sigurnosti i Nesigurnosti. Pet minuta svakog početka novog sata izazovite osjećaj Sigurnosti, a onda slijedeći početak novog sata, na pet minuta, izazovite osjećaj Nesigurnosti.
Do sada ste trebali shvatiti da situacije rijetko kada budu sigurne ili nesigurne, već da je u pitanju vaša Unutarnja Reakcija. Ali također da vaša Unutarnja Reakcija ili Stvarnost može da definira Vanjsku Stvarnost. Kada ovu vježbu vježbate u kući vi se nalazite u sigurnom prostoru, tako da je djelovanje prostora na trenutak isključeno. Ako dobro odradite ovu vježbu prostor u kojem se nalazite treba da bude ispunjen vašom vibracijom. Ako netko uđe u njega morao bi da osjeti tu vibraciju.
Kada odradite ovo vježbu tada ćete početi razotkrivati još dodatnih metoda koje neću opisati i u kojima možete vježbati ove vježbe. Ali uvijek zapamtite, krećete od manjih situacija ka većim i nema žurbe u ovim vježbama ili preskakanja koraka. Fizička Sigurnost ne bi smjela biti izazvana sve dok se u vama nije kristalizirala Svijest koja može da kontrolira Izvanjsku Realnost.
– Bhaerava Kaala
“Praktični Priručnik Ezoteričnog Učenja”