GUŠENJE PRAVIH OSJEĆAJA ČOVJEK NA KRAJU UVIJEK PLAĆA ZDRAVLJEM Reviewed by admin on . Kad smo pod stresom, imamo “grč u želucu”, kad zbog tuge plačemo, “gušimo se od suza”, a kad nas nešto preplaši ,“tresemo se od straha”. Emocije su usko vezane Kad smo pod stresom, imamo “grč u želucu”, kad zbog tuge plačemo, “gušimo se od suza”, a kad nas nešto preplaši ,“tresemo se od straha”. Emocije su usko vezane Rating: 0

GUŠENJE PRAVIH OSJEĆAJA ČOVJEK NA KRAJU UVIJEK PLAĆA ZDRAVLJEM

emocije

Kad smo pod stresom, imamo “grč u želucu”, kad zbog tuge plačemo, “gušimo se od suza”, a kad nas nešto preplaši ,“tresemo se od straha”. Emocije su usko vezane uz fizičko zdravlje, a mnoge bolesti uzrokovane su potiskivanjem osjećaja.

– Sve ide iz misli, iz kojih se rađaju emocije, a one djeluju na tijelo tako da pojačavaju rad ili simpatikusa ili parasimpatikusa. Ova dva dijela autonomnoga živčanog sustava tako mogu doći u neravnotežu što uzrokuje fizičku bolest – objašnjava dr. med. Meri Bura. Dokazano je da emocije poput straha i depresije u tijelu izazivaju bitno različite kemijske reakcije od onih koje izazivaju sreća i zadovoljstvo.

No to ne znači da dobro zdravlje podrazumijeva život u savršenim uvjetima – nije toliko važno ono što se događa oko vas koliko je važna vaša reakcija na životne događaje, slažu se stručnjaci. Emocije je nemoguće kontrolirati, ali je moguće naučiti prihvatiti ih, promatrati ih i učiti od njih. One pokazuju što se događa unutar vas i potrebno ih je slušati. Ipak, emocije nisu jedini uzrok bolesti – neki psiholozi tvrde da su za razvoj bolesti u 75 posto slučajeva odgovorne potisnute emocije, a da ostatak otpada na genetiku.

Suočavanje je uvijek najbolje rješenje 

Emocije su sustav upozorenja. One su najpouzdaniji pokazatelj onog što se uistinu događa u životu čovjeka i pokazuju put koji treba slijediti, kaže dr. psihologije Maurice Elias. Iako suočavanje može biti teško, ono je dugoročno najbolje rješenje.

Bijeg vodi u ralje oboljenja 

Ignoriranje ili potiskivanje emocija uzrokuje ozbiljne bolesti poput raka, artritisa, ali i brojna kronična oboljenja. Često se pojavljuje i osjećaj depresije koji dodatno otežava liječenje i oporavak.

Prepoznavanje sustava uvjerenja

Emocije su utemeljene na vjerovanjima iz djetinjstva. Sustav uvjerenja koji se formira do djetetove sedme godine određuje kako će kao odrasla osoba vidjeti svijet i situacije oko sebe. Čim čovjek shvati i prepozna svoju shemu uvjerenja, lakše će se suočiti s mislima zbog kojih se stalno vrti u začaranom krugu.

Svaka emocija ima svoj organ

Sedam je osnovnih emocija – ljutnja, sreća, briga, zamišljenost, tuga, strah i šok, a svaka je povezana s funkcioniranjem i zdravljem organa.

Čim se pojavi neravnoteža u radu organa, to je znak da su osjećaji počeli djelovati na zdravlje. No funkcionira i u drugom smjeru. Primjerice, ako jetra prikupljaju previše toksina, pojavit će se ljutnja i čovjek je iz njemu nepoznatog razloga razdražljiv. Isto tako, ljutnja će uzrokovati neravnotežu u funkcioniranju jetara te to postaje začarani krug. Ljutnja je povezana sa zamjeranjem, frustriranošću i bijesom te ako se ne suočava s njom, može biti okidač za glavobolje, vrtoglavice i visok tlak. Ljudi skloni želučanim problemima zbog zatomljene će ljutnje patiti od gastritisa ili čira na želucu.

Ako se zatomljavaju briga i tjeskoba, to će izazvati lošu probavu, nadutost nakon obroka, grčeve te bolove u području trbuha. Pretjerana zabrinutost uzrokovat će i probleme poput zatvora ili sindroma iritabilnog crijeva.

Sreća – srce

Previše uzbuđenja, čak i onoga koje smatramo pozitivnim poput organizacije vjenčanja, može izazvati nervozu, tjeskobu, nesanicu i preskakanje srca. Ti simptomi obično upućuju na emotivnu nestabilnost. Oni koji vječno traže uzbuđenje također spadaju u ovu skupinu.

Briga – slezena

Pretjerana zabrinutost postaje normalna za današnje društvo prepuno stresnih situacije. No velika briga utječe i na ispravno funkcioniranje slezene. Iako je konvencionalna medicina sklona previdjeti važnost ovog organa, važno je napomenuti da poremećaj rada slezene može dovesti i do probavnih smetnji poput loše probave, a u nekim slučajevima uzrok kroničnog umora upravo je poremećaj ispravnog funkcioniranja ovoga vitalnog organa.

Strah – bubrezi

Emocija straha povezana je s bubrezima. Normalno je povremeno osjećati strah, ali kad stanje strahovanja postane kronično, počinje utjecati na zdravlje. Nenamjerno mokrenje najčešći je znak poremećaja te čak i kod djece mokrenje u krevet može biti rezultat pretjeranog straha od nekog ili nečeg. Dugotrajno stanje straha vodi do kronične slabosti i umora.

Zamišljenost – slezena

Previše razmišljanja o nečemu utječe na funkcioniranje slezene. Uzrokuje osjećaj melankolije i nemogućnost koncentracije. Osoba koja pati od previše promišljanja može iskusiti simptome poput slabog apetita, može zaboraviti jesti ili imati osjećaj nadutosti nakon obroka. Zbog slabog funkcioniranja slezene moguća je i pojava izuzetno blijedog tena.

Šok – srce

Šok nije povezan samo s jednim organom, ali zbog svoje neočekivanosti najviše utječe na srce i bubrege. U stanju šoka čovjek će iskusiti stanje izuzetne spremnosti na borbu ili bijeg zahvaljujući lučenju adrenalina. Nakon šoka pojavljuju se preskakanje srca, tjeskoba te nesanica. Dugotrajno stanje šoka izaziva ozbiljne posljedice na cijelo tijelo te uzrokuje poremećaje poput PTSP-a.

Tuga – pluća

Ljudi koji proživljavaju duga razdoblja tuge obično osjećaju umor, pate od nedostatka daha ili osjećaja stezanja u području grudi, skloni su prehladi i gripi, napadajima astme, ali i problemima s kožom. Za osobe koje su u razdoblju tugovanja tipično je često plakanje, a sve to može uzrokovati i depresiju.

Zarobljeni u potiskivanju

Događaje s kojima se ne žele suočiti ljudi često rješavaju tako da se prave da se nisu ni dogodili jer ne žele proživljavati bol koju donose.

Emocije tako ostaju u tijelu dok se ne odluče suočiti s njima, a oni osjećaji koji se dugo zadržavaju u tijelu uzrokuju fizička oboljenja. Kako gutanje emocija oduzima puno energije, tako tijelu nedostaje “goriva” za druge aktivnosti. To sve izaziva osjećaj kroničnog umora, depresiju i želju za samoćom. Pojavljuje se i potreba za ispunjavanjem praznine pa ljudi često posežu za hranom, alkoholom, drogama ili seksom. No to su sve kratkoročna rješenja. Suočavanje s traumatičnim događajem odagnat će loše emocije i bol.

U ‘Ma, to baš i nije važno’ krije se klopka

Suočite se s “beznačajnim” povredama jer se često pod krinkom nebitnog nalazi ono što nas je uistinu povrijedilo. Nerazriješeni problemi onemogućuju vam da krenete dalje.

Ne prejedajte se ako ste tužni, popričajte s nekim

Pokušajte otkriti koja je emocija u pozadini potrebe za prejedanjem, opijanjem ili usputnim seksom. Posvetite se rješavanju zatomljenih emocija umjesto da ih “liječite” kompulzivnim ponašanjem.

Izbjegavanje emocija

Načini koji se koriste za izbjegavanje rada na sebi i suočavanje s emocijama često se manifestiraju kao razni oblici kompulzivnog ponašanja.

  • ignoriranje emocija
  • pretvaranje da se nešto nije dogodilo
  • prejedanje
  • jedenje slatkiša i masne hrane
  • pretjerivanje s alkoholom
  • zloporaba droga
  • uzimanje lijekova za smirenje
  • kompulzivno vježbanje
  • bilo koji tip kompulzivnog ponašanja
  • pretjerivanje u seksu
  • zaokupljanje poslom
  • neprekidno analiziranje situacija
  • pretjerano čitanje ili gledanje televizije
  • radoholičarstvo
  • vođenje površnih razgovora
  • maskiranje ljutnje u smirenost

Simptomi ignoriranja

Potiskivanje emocija oduzima puno energije što uzrokuje umor i depresiju, kao i mnogobrojne fizičke i psihičke poremećaje.

  • umor
  • depresija bez očitog razloga
  • pričanje o svemu, osim o sebi
  • ponašanje kao da nam je svejedno
  • izbjegavanje razgovora o osjećajima
  • gubljenje strpljenja zbog beznačajnih stvari
  • stalan osjećaj grča u želucu
  • osjećaj ljutnje nekoliko dana nakon događaja koji ju je uzrokovao
  • s partnerom ne razgovarate o sebi
  • teškoće pri razgovoru o sebi
  • problematični odnosi s bliskim ljudima
  • nedostatak motivacije
  • letargičan stav
  • teškoće s prihvaćanjem sebe i drugih
  • pretvaranje da smo izvana sretni dok smo iznutra zapravo jako tužni

Zapiši i oslobodi emocije

Počnite voditi dnevnik emocija – zapišite sve što vam padne na pamet, bez previše promišljanja, kako bi podsvijest preuzela ulogu.

Zapisivanje može pomoći pri identificiranju i otpuštanju emocija pa za početak dnevnik vodite desetak minuta na dan. Opisujte kako se osjećate u tom trenutku i prepustite se onome što će izaći na papir te se nemojte osjećati krivima zbog onog što osjećate. Uskoro ćete primijetiti da se emocije mijenjaju nabolje. No ako proživljavate osjećaje duboke tjeskobe, potražite savjet psihologa ili psihijatra.

Riječ stručnjaka: Meri Bura, dr. med.

Promjene životnih navika donijet će pozitivne pomake

Većina bolesti uzrokovana je potiskivanjem ili ignoriranjem emocija. Naravno, iz te se skupine izdvajaju ozljede i bolesti izazvane netolerancijom na razne toksine koji nas okružuju u zraku koji dišemo, hrani koju jedemo i gotovo svemu oko nas. Treba biti svjestan da su potisnute emocije okidač ozbiljnih bolesti i da se na tome treba raditi. Moguće je, naravno, odlučiti se izliječiti od jako teške bolesti i sustavnim radom na sebi to i učiniti. No već i male promjene navika djelovat će pozitivno na zdravlje. Jedna od osnovnih stvari na koju treba obratiti pozornost je prehrana, a individualiziranim pristupom prehrani i disciplinom puno se može promijeniti. Nadalje, tu su razne tehnike suočavanja s emocijama, ovisno o osobnosti pacijenta. Nekima će odgovarati pisanje dnevnika, a nekima razgovor sa psihologom. Jako je dobra metoda rješavanja stresa i joga jer ona posebnu pozornost posvećuje dahu te raznim tehnikama disanja možemo puno učiniti za svoje zdravlje.

Povjerite se prijatelju

Kako biste oslobodili potisnutu emociju, izrecite je. Nekom (prijatelju, članu obitelji, psihologu) ispričajte svaki detalj vezan uz događaj koji vas progoni. Tako ćete dobiti zdraviju perspektivu situacije. Nemojte ga prepričavati na sto strana jer ćete na kraju početi zamjerati onome tko vas je povrijedio.

Otpustite svako zamjeranje 

Opraštanje nije nešto što činite za drugog nego za sebe. Ono jednostavno znači da se oslobađate negativnih emocija – osjetili ste ih, proživjeli i otpustili. Opraštanje, međutim, ne znači da vam osoba koja vas je povrijedila sad mora biti najbolji prijatelj.

Odmaknite se od situacije i emocija

Kad ste u jako emotivnom stanju, probajte se odmaknuti od situacije. To ćete najlakše učiniti ako zamislite da se situacija događa nekom drugom. Odmicanje od situacije omogućuje racionalno sagledavanje onog što se događa.

Diana Martinaj, www.24sata.hr/

Leave a Comment

%d blogeri kao ovaj: