Devet loših navika koje sigurno završavaju pogrešnim odlukama Reviewed by Admin on . Prije nekoliko godina osmislili smo sjajnu novu metodologiju za razvoj vodstva za koju smo bili uvjereni da će svima biti korisna i potrebna. Proveli smo istraž Prije nekoliko godina osmislili smo sjajnu novu metodologiju za razvoj vodstva za koju smo bili uvjereni da će svima biti korisna i potrebna. Proveli smo istraž Rating: 0

Devet loših navika koje sigurno završavaju pogrešnim odlukama

Prije nekoliko godina osmislili smo sjajnu novu metodologiju za razvoj vodstva za koju smo bili uvjereni da će svima biti korisna i potrebna. Proveli smo istraživanje koje je pokazalo da ljudima, kada krenu u program samorazvoja, treba naknadna potpora i u tom slučaju njihov se uspjeh jako povećava.

Stoga smo’, pišu Jack Zenger, CEO Zengera i Folkmana, konzultantske tvrtke specijalizirane za razvoj liderstva, i Joseph Folkman, predsjednik u istoj tvrtki, obojica koautori nekoliko članaka za Harvard Business Review, ‘razvili aplikaciju koja je nudila tu vrstu ohrabrenja. Trebalo je samo ukucati svoje razvojne ciljeve, a softver je svaki dan, tjedan ili mjesec slao motivacijski upit ‘Kako ste’ i ‘Dokle ste došli?’ da im pomogne ustrajati u tome.’ No iako su u taj njihov proizvod uloženi energija, vrijeme i novac, ispostavilo se da ljude te e-poruke više živciraju negoli motiviraju, stoga nije dosegnuo potencijal koji su zamislili.

//  

To iskustvo nagnalo ih je na razmišljanje o donesenoj odluci koja je završila lošim rezultatom i o tome što tjera kvalitetne profesionalce da vuku loše poteze. Jasno je da se loše odluke često donose pod vremenskim pritiskom ili kad se nema pristupa ključnim informacijama, ali Zenger i Folkman željeli su otići korak dalje i dobiti objektivan pregled. Analizirali su odgovore više od pesedet tisuća poslovnih lidera, točnije usporedili ponašanja onih koji se doživljavaju kao donositelji loših odluka s onima koje bije glas da kvalitetno odlučuju. U toj sofisticiranoj analizi izdvojilo se devet najčešćih činitelja krivih za loše poteze, predstavljenih od najvažnijega do najmanje važnog.

1. Lijenost

Lijenost se pokazuje u neuspjehu provjere činjeničnog stanja, preuzimanju inicijative i provjeri pretpostavki ili ujedinjenju početnih elemenata. Uglavnom, takve ljude smatra se površnima u radu i nespremnima da se izlože vanjskim ilinovim okolnostima. Oslanjaju se na prošla iskustva i očekivani rezultat za njih je jednostavno ekstrapolacija prošlosti.

2. Nespremnost na neočekivano

Ne predviđaju se neočekivani događaji. Stalno razmatranje mogućnosti loših događaja u našem životu obeshrabruje, pa većina radije pretpostavi da se takvo što neće dogoditi. Nažalost, loše stvari događaju se često: ljudi umiru, rastaju se, doživljavaju nezgode, tržišta se raspadaju, cijene kuća padaju. Oni koji odvoje bar malo vremena da razmisle o tome što bi moglo poći po zlu s vremenom postaju odlični u predviđanju mogućih problema i pozitivnih scenarija. No mnogi ljudi jednostavno su toliko uzbuđeni zbog odluke koju su donijeli da nikad ne odvoje vrijeme za tu jednostavnu mentalnu vježbu provjere mogućih problema.

3. Neodlučnost

Kad ste suočeni sa složenim odlukama koje se temelje na stalno promjenjivim podacima, lako je nastaviti proučavati podatke, tražiti još jedno izvješće ili obaviti još jednu analizu prije odlučivanja. No kad izvješća i analize traju mnogo dulje nego što se očekivalo, a loši donositelji odluka odgađaju odluku, propušta se prilika. Potrebna je hrabrost da se pogledaju podaci, odgovorno razmisli o posljedicama i zatim krene naprijed. Neodlučnost je često lošija od pogrešnog odlučivanja. Oni paralizirani od straha zbog odlučivanja najčešće vjeruju da već jedna pogreška može uništiti njihovu karijeru, stoga potpuno izbjegavaju rizike.

4. Zaključanost u prošlosti

Neki ljudi donose loše odluke jer upotrebljavaju uvijek iste stare podatke ili procese. Naviknuti su na pristupe naučene u prošlosti i ne traže bolji pristup. Kad je odluci gotovo suđeno da krene po zlu, prečesto je to zato što se stari proces temelji na pretpostavkama koje više ne vrijede. Loši donositelji odluka ne uspijevaju održati tu temeljnu pretpostavku na umu.

5. Bez strateškog poravnanja

Loše odluke katkad proizlaze iz propusta da se problem spoji s ukupnom strategijom. U nedostatku jasne strategije koja pruža kontekst mnoga rješenja djeluju kao da imaju smisla. No tek povezana s jasnom strategijom počnu se isticati bolja rješenja.

6. Pretjerana ovisnost

Neke odluke nikad se ne donesu jer je jedna osoba čekala drugu koja je pak čekala mig nekoga trećeg da odluči. Učinkoviti donositelji odluka pronalaze način da djeluju samostalno kad je to potrebno.

7. Izolacija

Neki od tih čelnika čekaju odgovarajuće informacije jer nisu napravili korake kako bi ih dobili pravodobno ili nisu uspostavili odnose koji će im omogućiti da ih izvuku iz tuđe stručnost kad im zatreba. Sva istraživanja o učinkovitom odlučivanju priznaju da uključivanja drugih s relevantnim znanjem, iskustvom i stručnošću poboljšava kvalitetu odluke. Katkad ljudi nemaju potrebne socijalne vještine za nalaženje prave informacije ili druge ne uključuju u proces jer sami žele kredit za rješenje. Samo zaboravljaju da sami moraju preuzeti i odgovornost za loše odluke.

8. Nedostatak tehničke dubine

Organizacije su danas su vrlo složene, pa čak i najbolji vođe nemaju dovoljno tehničkog znanja da potpuno razumiju višestruke probleme. No kad se donositelji odluka oslanjaju na tuđe znanje i stručnost bez ikakve vlastite perspektive, teško integriraju te informacije i stoga teže donose djelotvorne odluke. Kad im pak nedostaju osnovna znanja i stručnost, nemaju čime procijeniti je li odluka sjajna ili strašna. Istraživanja pokazuju da najbolji menadžeri imaju dubinsko znanje. A oni koji još nemaju tehničku dubinu da bi razumjeli posljedice odluke s kojima se suočavaju potrude se pronaći talentiranog stručnjaka da im pomogne.

9. Loša komunikacija

Neuspjeh komuniciranja ‘što, gdje, kada’ i kako to povezati s njihovim odlukama. Neke dobre odluke postanu loše jer ih ljudi ne razumiju ili ih razumiju, ali ne znaju ih provesti. Objašnjavanje odluke, njezine logike i racionalnih posljedica ključno je za uspješnu provedbu.

Darija Tabulov-Truta

liderpress.hr

//

Leave a Comment

%d bloggers like this: