Čudotvorni enzim – kad ga jednom napravite, nećete moći bez njega! Reviewed by Admin on . Čudotvorni enzim je doslovno čudo smo naišli prošle godine, i odlučili ga napraviti. Nismo objavljivali priču o njemu dok se sami ne uvjerimo je li baš sve kao Čudotvorni enzim je doslovno čudo smo naišli prošle godine, i odlučili ga napraviti. Nismo objavljivali priču o njemu dok se sami ne uvjerimo je li baš sve kao Rating: 0
You Are Here: Home » Zdravlje » Preparati i proizvodi » Čudotvorni enzim – kad ga jednom napravite, nećete moći bez njega!

Čudotvorni enzim – kad ga jednom napravite, nećete moći bez njega!

Čudotvorni enzim je doslovno čudo smo naišli prošle godine, i odlučili ga napraviti. Nismo objavljivali priču o njemu dok se sami ne uvjerimo je li baš sve kao što se govori. Jest. Napravite ga, i sigurni smo da ćete ga raditi i imati stalno.

SVOJ OTPAD PRETVORITE U ZLATO! San svake domaćice – višenamjensko sredstvo za čišćenje koje je potpuno prirodno, ekološko, neotrovno, bez sintetskih kemikalija i – najbolje od svega – može se napraviti kod kuće, od kuhinjskih otpadaka.

Zvuči predobro da bi bilo istinito? Ali, mnogi koji su napravili i koriste se tim sredstvom zaklinju se u njegovu izvanrednu učinkovitost. Ovo čudesno sredstvo za čišćenje doista je jednostavno napraviti: kuhinjski otpaci (ostaci voća i povrća) stave se u plastičnu posudu s vodom i smeđim šećerom te se sve skupa ostavi da fermentira 3 mjeseca.
Smeđa octena otopina koja pritom nastane je otpadni enzim, a pri korištenju se razrjeđuje s vodom (omjer 1:1000) a prema mnogobrojnim svjedočanstvima čini čuda.

NA GOTOVO ČUDESTAN NAČIN OTPADNI ENZIM PROČIŠĆAVA NAŠU ZEMLJU

1. On pročišćava naš zrak: tijekom katalizacije stvara Ozon (O3) i ne samo da ubija bakterije nego povećava i količinu kisika u zraku te uklanja neugodne mirise.

2. Održava zahod čistim: otpadnim enzimom možete ispirati zahodsku školjku jer on sprječava začepljenja i uništava štetne bakterije te razgrađuje svu prljavštinu i nakupljene masne taloge.

3. Održava čistim i naš dom: on je antiseptik. Podovi prani vodom u koju ubacite dvije žlice zaista bivaju čisti. ubija bakterije te odbija komarce, žohare i štakore.

4. Održava čistom i kuhinju: razblaženom otopinom otpadnog enzima možete čistiti štednjak, pećnicu, posuđe. Djelotvorno čisti i najtvrdokornije mrlje.

5. Održava čistim i odjeću: odjeću natapajte u vodi s malo dodanog otpadnog enzima. neutralizirat će škodljive, kemijske deterdžente, a postupak pranja čini lakim te omekšava rublje. Tako oprana odjeća biti će zaista čista jer, kao i kod posuđa, otpadni enzim uklanja i najtvrdokornije mrlje.

6. Čisti i povrće: kad perete voće i povrće u vodu za pranje dodajte manju količinu otpadnog enzima zato što ispire pesticide i čini plodove sigurnim za jelo

7. Za njegu kože i za deterđente: razblaženu otopinu otpadnog enzima (1:10) dodajte šamponima, gelovima za tuširanje, perilicama za suđe i deterdžentima. On, naime, neutralizira škodljive kemijske otrove u komercijalnim deterdžentima. Sprečava kožne alergije. Tijelo natapajte u vodi s dodanim otpadnim enzimom: on će vas osloboditi kožnih problema i učiniti vašu kožu mekom poput svile. Otpadni enzim nemojte razblažavati vrućom vodom jer prevelika toplina uništava enzime.

8. Za njegu kućnih ljubimaca: razblaženom otopinom otpadnog enzima možete prati svoje kućne ljubimce jer on uklanja krpelji. Otopinom pošpircajte pseću kućicu jer otpadni enzim neutralizira vonj kućnih ljubimaca, a i njegovo će krzno biti gušće!

9. Za održavanje vozila: manju količinu otpadnog enzima možete dodati u vašu bocu s vodom namjenjenu hlađenju motora. Rashladit će motor, produžiti mu vijek trajanja, a ako otopinom pošpricamo unutrašnjost automobila otpadni će enzim neutralizirati neugodne mirise.

10. Prirodno gnojivo: razblaženi otpadni enzim (500-1000 puta) može poslužiti za zaljevanje biljaka, cvijeća, i drveća te kao izvrsno gnojivo, pomažući rastu biljaka. Jalovo tlo zalijevajte tri mjeseca za redom i kvaliteta tla će postati očita.

11. Prema najnovijim izvještajima, otpadni enzim čak može zaštiti zatvorene prostore od elektromagnetskog i drugog štetnog zračenja (od mobitela, računala, bežičnog telefona, uređaja itd.)

I posljednja napomena: kad bi svatko koristio enzim i kad bi svako kućanstvo pretvorilo svoj otpad u taj blagotvorni enzim time bi se pridonjelo širenju kolektivne svijesti o potrebi zaštite našeg ozona. Živjeli bismo u čistom, nezagađenom okolišu.
Hrana ne bi sadržavala toksine iz tla te iz korištenih pesticida, a tlo bi bilo bogato hranjivim tvarima.
DR. JOEAN OON: Ozelenimo Zemlju otpadnim enzimom!
Razrijeđenu otopinu otpadnog enzima, dr. Joaen Oon koristi, za pranje povrća. Jedna od najzasluženijih osoba za upoznavanje javnosti s blagodatima otpadnog enzima je veganka i pobornica zaštite okoliša iz Penanga u Maleziji, dr. Joean Oon. Ona je ravnateljica penanškog centra za naturopatiju i zaštitu obitelji, predavačica iz međunarodnog kineskog društva za prevenciju raka, a često govori o temama iz domene zdravlja te o postizanju unutarnjeg mira.
Dr. Oon je također odana supruga i majka triju krasnih djevojčica. Godine 2006. dr. Oon je otputovala na Tajland kako bi studirala alternativnu medicinu od dr. Rosukon Poompanvong, naturopatkinje i organske poljoprivrednice. Za izuzetna dostignuća na polju organske poljoprivrede ta agrarna inovatorica (dr. Rosukon) dobila je 2003. godine priznanje tajlandskog Regionalnog ureda UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).Dr. Rosukon aktivno se bavi istraživanjem enzima više od 30 godina, ustvari ona je “tvorac” otpadnog enzima.
Otpadni enzim je organska otopina nastala jednostavnom fermentacijom ostatka svježeg voća i /ili povrća, smeđeg šećera i vode.
Dr. Rosukon kaže da fermentacija stvara prirodne lance proteina, mineralnih soli i enzima. Na temelju svojih istraživanja Rosukon tvrdi da otpadni enzim smanjuje globalno zatopljenje jer katalitički proces tijekom nastajanja otpadnog enzima generira plin ozon, O3, koji smanjuje količine ugljičnog dioksida u atmosferi i teških metala u bolacima koji “zarobljuju” toplinu.Budući da u gradovima ne možete zasaditi mnogo drveća, možemo koristiti ovu organsku materiju, i to tak oda je stavimo u čvrsto zatvorenu posudu (bez pristupa zraka) u koju dodamo smeđi šećer i vodu. Za trajanje fermentacije cijelo vrijeme se otpušta kisik, što je isto kao da ste posadili 10 stabala.Tehniku pripremanja otpadnog enzima dr. Oon je naučila od dr. Rosukon te je, vrativši se u Penang, počela zagovarati njegovu upotrebu. Dr. Oon smatra da je od velike važnosti da svako kućanstvo napravi taj enzim te da ga izljeva u odvodne i kanalizacijske sustave, što bi doprinjelo pročišćavanju oceana i rijeka od toksina.
Dr. Oon kaže da 1 litra otopine otpadnog enzima može pročistiti do 1000 litara kontaminirane riječne vode. Kod upotrebe standardnog deterdženta on se ustvari obavije oko masnoće. Kad se obavijene čestice masnoće isperu niz slivnik one se ponovno skupe, tvoreći masni sloj koji nazivamo masnim talogom koji je, naravno, pun masti i koji bi trebalo odstranjivati “lopatama”. Ako se ne ukloni začepit će slivnike i uzrokovati poplavu. Sustavi odvodnje i kanalizacije biti će preplavljeni. Dodamo li malo enzima deterdžentu za čišćenje on će rastvoriti masnoću u manje čestice, a mikroorganizmi iz zraka dodatno će ju oksidirati i razgraditi. Dakle, budemo li redovito koristili otpadni enzim u slivnicima se neće nakupljati talozi masnoće i neće dolaziti do začepljenja odvodnih sustava u našim domovima, a slivnicima će nesmetano teći čista voda. Tijekom postupka pravljenja enzima otpuštat će se vrlo jaki plinovi, stoga se savjetuje upotreba plastičnih posuda. Treba, podrazumjeva se, koristiti čistu vodu. Otpadni enzim veoma je lako napraviti: treba nam 1 dio smeđeg šećera, 3 dijela kuhinjskih otpadaka i 10 dijelova vode.
Dr. Rosukon naglašava da je bolje koristiti smeđi šećer umjesto bijelog jer sadržava mnoštvo minerala. Koristite li više povrća od voća otopina će mirisati poput ukiseljenog povrća, ali ako koristite više kora od voća imat će vrlo ugodan miris. Zapišite datum “proizvodnje”.
Poslije 3 mjeseca otpadni enzim će biti spreman za upotrebu.
U prvih mjesec dana zatvarač posude će trebati svakodnevno otvarati zbog nakupljenog plina koj ise stvara za vrijeme fermentacije. Sigurnosti radi, preporuča se da se koriste plastične posude. Tijekom prvog mjeseca fermentacije otpuštat će se alkohol, pa kad otvorite posudu osjetit ćete miris alkohola. u drugom mjestu osjetit ćete kiselkast miris, karakterističan za ocetenu kiselinu. Uz mnoge spojeve minerala i vitamina, sastojci će se nastaviti razgrađivati i prirodno će naposljetku nastati otpadni enzim.
Upravo zbog toga dr. Rosukon kaže da spravljenje treba trajati 3 mjeseca. Kad ste enzim napravili ne morate ga odmah iskoristiti. Možete ga držati godinama. godinu, dvije, tri ili čak i 10,20 godina
Što je dulje razdoblje, to molekule postaju manje jer smjesa nastavlja fermentirati i razgrađivati se.

Kad su molekule manje imaju bolju sposobnost prodiranja. Mi zagovaramo upotrebu otpadnog enzima jer se nadamo da ljudi mogu smanjiti količinu svojih kuhinjskih otpadaka tak oda ih pretvore u nešto korisno, iskoristivo u svakodnevnom životu. kao što smo naveli, postupak je više nego jednostavan. Ako taj enzim napravite kod kuće žohari, muhe i komarci zaobilazit će vas u širokom luku.

 

ŠTO JE POTREBNO UČINITI AKO ENZIMSKA OTOPINA NE FERMENTIRA KAKO TREBA?

Otpadni enzim nikad se ne može pokvariti, ma koliko dugo stajao. Kvari se jedino ako nisu zadovoljavajući uvjeti u kojima se enzim priprema ili je pogrešan postupak njegova spravljanja. U tom slučaju kako popraviti stvar?
Ako vaš enzim počne jako zaudarati, poput trulih jaja ili izmeta, kako tomu doskočiti?
Vrlo jednostavno: dodajte još jedan dio smeđeg šećera.
Na primjer, u bocu koja sadrži 1 litru vode, treba brzo dodati 100 g šećera. Smjesu dobro promješajte, a poklopac zatim čvrsto zatvorite. nakon što ste bocu hermetički zatvorili više je ne otvarajte. Mjesec dana kasnije, kad je otvorite vidjet ćete da se otopina “oporavila”.

Dodavanjem otpadaka agruma otpadni enzim će imati ugodan miris. U enzimskoj otopini ponekad se mogu naći crvi. Kako se to dogodilo?
Glavni razlog je taj što poklopac nije bio čvrsto zatvoren. Kad je poklopac čvrsto zatvoren crva neće biti.
Što ako se pojavi plijesan?
Dr. Rosukon kaže da je to samo ostatak mrtvih bakterija. Prije korištenja fermentirane enzimske otopine taj ostatak treba filtrirati, tak oda ostane samo enzimska otopina. Izdvojeni ostatak treba baciti u slivnik kako bi se pročistio otpadni sustav ili ga se može osušiti i koristiti kao gnojivo. Osim toga, otopinu otpadnog enzima dr. Oon preporučava kao izuzetno djelotvorno sredstvo za čišćenje. Ona predlaže da se enzim razrijedi i pomiješa s proizvodima za čišćenje kućanstva ka o bi se povećala njihova djelotvornost. Također preporuča korištenje te otopine kao sredstvo za čišćenje povrća, kuhinjskih i zahodskih površina jer, kako kaže ona ima antibakterijska svojstva a odstranjuje i neugodne mirise i prljavštinu. Otpadni enzim ne samo da pomaže našem okolišu već je djelotvoran i u čišćenju masnih kuhinjskih podova i rublja zato što uklanja masne mrlje i nečistoće.
Također s njim možete čistiti voće i povrće. Dvije žlice tog enzima ubacite u korito sudopera ili posudu s vodom i natapajte voće i povrće barem 30 minuta. Enzim će ukloniti sve pesticide i kemijske supstance.

Otopina otpadnog enzima može se koristiti i kao gnojivo budući da obogaćuje tlo. Poželite li koristiti taj enzim kao gnojivo jednostavno dodaze žlicu otopine na 1l vode te pošpricajte vaše biljke i tlo. tako će se tlo prirodno pognojiti. Bogat oće tlo privući gliste. uz prisutnost glista vaše će biljke prirodno rasti i bujati. Sve je vrlo jednostavno i ne trebate trošiti novac na kupovinu skupih kemijskih gnojiva. Neka od testiranja otpadnog enzima:

– farmeri i uzgajivači V&P umjesto kemijskih gnojiva koriste otpadni enzim. Uočili su povećan urod, plodovi su ukusniji, a bilježe i mnogo manje slučajeva bakterijskih bolesti kakve inače napadaju usjeve,
– pojava biljnih bolesti opada,
– poboljšana kvaliteta tla,
– teški metali itoksini poput oni iz kemijskih gnojiva se razgrađuju,
– poboljšala se kvaliteta zraka.

Izvor: SVJETLOST

 




Comments (48)

  • Barna Mirjana

    Ne piše na kojoj temperaturi treba da se drži ta smeša i da li na svetlom ili tamnom mestu, molim za odgovor, ko zna.

    Reply
    • admin

      Nema strogog pravila. Ja sam držala vani, ali ovdje je zima dosta blaga. Kad je proces fermentacije završio, unijela sam u stan i držim u špajzi.
      Nisam nikad stavljala direktno na jako ljetno sunce.

      Reply
    • Davor

      Bilo bi u svakom slučaju dobro ne držati direktno na suncu niti na visokoj temperaturi, iznad 47 *C nezimi odumiru….Na hladnoći proces se produljuje, a nije dobro imati na niskim temperaturama, pogotovo ako su ispod nule…

      Reply
  • vladimir

    tu piše u nekim dijelovima a ne o nekim mjerama količini vode,šečera,otpada ima li tko te podatke da ih napiše molio bi lijepo za sada sam napravi o ono od oka i neznam dali če to uspjeti

    Reply
    • admin

      Vladimire, mislim da je važno držati se točnih omjera. Na jedan kg šećera idu 3 kg bio otpada i 10 litara vode.
      Slobodno se javite ako još nešto trebate, enzim je zaista čudotvoran 🙂

      Reply
  • saša

    San svakog domaćina, ne samo domaćice!!!

    Reply
  • RADIŠA TOŠIĆ

    Ovde ste sve napisali sem glavnog ili ga ja nisam video…Koliko se recimo taj koncetrat macerata uzima kako se razredjuje recimo za pranje sudova kako se uzima od koncetrata ,,,koliko se uzima za pranje veša u mašinama ako može i tu da se koristi…Može li se koristiti u automobilima za pranje vetrobranskog stakla…i dajte malo o UPOTREBI napišite ako imate informacije

    Reply
    • admin

      7. Za njegu kože i za deterđente: razblaženu otopinu otpadnog enzima (1:10) dodajte šamponima, gelovima za tuširanje, perilicama za suđe i deterdžentima. on, naime, neutralizira škodljive kemijske otrove u komercijalnim deterdžentima.

      Kad koristite za zalijevanje biljki, budite pažljivi, maksimalno jedna žličica na litu vode. Bolje manje nego više.

      Osobno dosta koristim, stavljam u deterdžente, šampone, mašinu za pranje, zalijevam biljke… Majka je napokon našla sredstvo koje rastjeruje puževe u vrtu…

      Perete kupovno voćei povrće… Dušud alo za čišćenje pećnice… Samo napravite i krenite, sami ćete brzo ući u štos 🙂

      Reply
  • Iva Nerlović

    Ne rastvara otopina plastiku ili kakve štetne tvari iz nje? Piše da posuda mora biti hermetički zatvorena. Obična plastična boca od 5 l onda nebi bila dobra?
    Hvala

    Reply
    • admin

      Iva, ne, plastika je sasvim OK, otopina neutralizira štetne tvari. A staklo ne bi išlo, jer je opasno kad fermentira da ne eksplodira. Obične plastične boce su dobre; pazite samo da dobro zatvorite, da zrak ne može unutra.

      Reply
  • Davor Klarić

    Recite što ste točno stavljali unutra od ostataka voća i povrća?
    Da li se može i kora krumpira?
    Da li postoje iskustva sa recimo cijelim plodovima voća i povrća? Jer onaj tko je samac, nema baš u trenutku toliko otpada od svježih namirnica a dok se nakupi ono starije već postane smežurano, suho ili čak trulo.
    Piše da koristiti smeđi šećer ili melasu. Smeđi šećer je u stvari običan bijeli samo što je dobio površinsku tinkturu od manjeg dijela melase koja mu se dodaje. Znači li to da može i običan šećer? Koja su iskustva?
    Hvala!

    Reply
    • admin

      Osobno nisam koru od krumpira jer mi uvijek djeluje prljavo. Nekako – mislim da je bolje ne. Ako ne možete skupiti ostatke, onda cijeli plod narežite na manje djelove.. Smeđi šećer ima više minerala, ja sam koristila bijeli, sasvim je u redu.
      Radim s voćem i povrćem, a u tijeku je jedan samo s citrusima, koji treba stajati min. 6 mjeseci, i on je za tijelo. Iskustva – više nego odlična.

      Reply
      • Davor Klarić

        Hvala Vam!
        Zanimljivo je to sa citrusima, agrumima, bude i ja jedan kanistar toga pripremio pa neka stoji 6 mjeseci. 😉

        Reply
      • mejakk

        Imam pitanje.. danas sam istoćila taj bio enzim prvi puta. Bio je napravljen uglavnom od citrusa i drzala sam ga 3 mjeseca, Isto tako sam stavila vrenjaču na plastićnu posudu u kojoj je to fermentiralo – zaboravila bi ja to odvrtati. Ono kaj sam isprobala je fantastično ali nisam ga rijedila (prošlo 3 mjeseca pa sam dosta toga zaboravila). Kod pretakanja imam puno one korice i ostataka.
        PItanje: da li je normalno da te korice ostaju.
        Pitanje 2; da li se mora npraviti pritisak da bi bio enzim bio jači jer nisam primjetila nikakve posljedicekod direktnog pranja…

        Reply
        • mejakk

          I nije sluzav kao što neki pišu..

          Reply
        • admin

          1. Normalno je da se nisu svi ostaci raspali.
          2. Ne bih znala reći. Da nisam odvrtala, eksplodiralo bi, meni je pritisak bio baš jak. U obje varijante – miksu voća i povrća, i samo citrusima.

          Reply
          • mejakk

            namazala sam list sa nerazrijeđenom otopinom prvi dan i još dan danas je ok,
            Mozda bi i moje eksplodiralo da nije bilo te vrenjače.U nju se stavi voda i ona dopušta zraku da izlazi ali ne i da ulazi.. Koz tu vodu idu mjehurići van pa se ne stvori pritisak..
            ne preostaje mi drugo nego da napravim pola litre doma i stavim na gredenc..

        • Tanja

          Molim vas, sta je to vrenjaca i kako izgleda, jet se i ja bojim dal bih redovno odvrtala?

          Reply
  • Tanya

    Admine , gdje ste našli podatak da ako se to priprema samo od citrusa onda treba stajati 6 mjeseci ? hvala na odgovoru

    Reply
    • admin

      Kada se radi za sebe, upotrebu za tijelo (i oralno), tada se radi s citrusima, i 6 mjeseci. Ne sjećam se gdje sam našla, vjerojatno bi trebalo malo izguglati.

      Reply
      • Davor Klarić

        Zar se to može i piti? Onda bi dobro i za isčetkati zube. 🙂

        Reply
      • Davor

        Za oralnu uporabu bolje je raditi sa medom nego šećerom, minimalno 6 mj. feremntacije…s tim da ako se koristi cijelo voće i povrće, a ne samo kore povećava se udio šećera…

        Koliko znam, jedino se za oralnu uporabu treba držati minimalno 6 mjeseci, za druge varijante može i 3….s tim da se ništa neće desiti ako se ne procjeđuje čim prođe rok, već može i odstajati pa po potrebi kada se vadi…barem što se mojih iskustava tiće…

        Koji ste omjer koristili za razrijeđivanje kod oralnog konzumiranja? Hvala unaprijed 🙂

        Reply
  • Lamika

    Radim ga prvi puta…ako stoji vise od 3 mjeseca to nije problem ili ? A sto cu sa komadima agruma ili otpadaka , to izvadim pa bacim ? Nije se raspalo… hvala

    Reply
  • Memy

    Prvi put sam pravila enzim….danas sam ga procijedila nakon tri i pol mjeseca fermentacije ..jedva cekam rezultate u primjeni enzima..pa da mogu podijeliti sa ostalima,jer mislim da je svakome važna ucinkovitost enzima ,pa da se baci na eksperiment!

    Reply
  • Predrag

    Kada se pere sveze voce i povrce koliko se stavlja enzima na koliko vode?

    Reply
  • Predrag

    Izvinjavam se, imam još jedno pitanje.
    Koliko često sme da se zaliva cveće sa rastvorom?

    Reply
  • ludzbunjen

    Ja otpatke od voća odbacujem na đubrište,tj miješam sa stajskim đubretom i time gnojim njivu.Kakav je tu efekat?

    Reply
    • admin

      To je drugo. Probajte ovo, pa ćete vidjeti kakvi su efekti. Pazite samo na razrijeđivanje, moja mama nije razrjeđivala, uništila je nekoliko biljki 🙂

      Reply
  • nina

    da li moze beli secer

    Reply
  • nora

    Ovo mi je sad lijepo otkriće.. Baš vam hvala na tome! 🙂

    Mene samo zanima da li ta plastična tegla mora biti prozirna ili može biti i neprozirna (bez dotoka svijetla u sebe). Da li je za razvoj enzima dakle potrebno svijetlo ili se može razvijati i u potpunom mraku? Hvala!

    Reply
  • đurđa

    Sviđa mi se članak,ali evo da i ja nešto podijelim sa vama pa vi odlučite.voljela bi čuti i vaše mišljenje.
    Volim skupljati,jesti,piti samonikle biljke i služiti se njima jer smatram da je to pravi život i opet se vraća prirodi.Na tržnici u BiH jedan prodavač mi rekao kako oni tamo tradicionalno prave turšiju od plodova iz prirode koje se može naći u njoj a može se nešto dadati i organskog povrća.Napr.šipak,gloginje,trnjine,divlje jabučice,divlje kruškice,drenjine,pa se može dodati na kockice sjeckana cikla,mrkva.Sve to staviti u posudu (ne staklenu),zaliti vodom,poklopiti-ne do kraja zbog vrenja,a kada prođe vrenje može se zatvoriti.Može se i naknadno dodavati onako kako berete.To se pije tijekom zime.Kiselo je,a djeci sa prirodnim medom i vodom.Može za salate,izvrstan okus voća.Ja napravila,probala i sada to radim kada je sezona.Bilo mi je logično,to su prirodni enzimi i dobre bakterije kao npr.u kiselom zelju ili krastavcima ili svem ukiseljenom povrću.Ne dodajem nikakav šećer to je samo da se potakne vrenje,a voću i povrću ima prirodnog slada (jabuke,kruške) samo treba malo duže čekati.Isplati se to je pravi prirodni ocat kao i ocat od jabuka divljaka bez šećera.Probajte!

    Reply
    • admin

      Hvala Đurđa, zanimljivo 🙂
      Ne pokvari se?

      Reply
    • Tanja

      Ja sam jednom pravila u blenderu sok od smokava i jabuka, samo ih izblendala i dodala vodu i secer otprilike pa u flasu u frizider. Ali kako se nije odmah popilo, za par dana je pocelo vrenje i kad sam probala bilo je kao sirce, ali blago kiselo, skoro kao gazirano pice. Mnogo mi se svidelo i takvog sam radije pila. To nije stetno jel` da? To je zdravo?
      Mozete li detaljnije dati uputstvo za vas recept?

      Reply
      • admin

        U redu je, to je puno zdravija varijanta od običnog soka.
        Recept je detaljan, nemamo više ništa za dodati, samo hrabro 🙂

        Reply
  • Lamika

    Fantasticno! Odusevljena sam potpuno ovim carobnim enzimom : ) koristim ga za ciscenje, za ves, za biljke, za sve moguce. Sada vec radim drugu rundu , prva je potrosena, ali opet me muce oni komadi sto se nisu raspali. Zivim u gradu, nemam vrt, te ih sada ocito ipak moram baciti u smece ili? S obzirom da se nalazim u Njemackoj, dragi admin, da li postoji prijevod ove cijele stranice na njemacki ? Ili na engleski pa bih ja mogla prevesti na njemacki…Mnoge njemice nakon mog odusevljenja i probnog uzorka mole za informacije na njemackom jeziku. Hvala hvala hvala

    Reply
    • admin

      Kako nitko nije rekao što činiti s ostacima – bacite, ili kompostirajte.
      Ne znam postoji li prevod, kako nije naš domači izum, lako moguće da je netko preveo i na njemački neke materijale o enzimu. U svakom slučaju – možete slobodno Vi prevesti 🙂
      Hvala Vama,
      hvala hvala hvala

      Reply
  • Metodija

    prije otprilike dvije sedmice, stavio sam u dve posude od po 6 litara, otpadno smece, pretezno od voca, citron, limon, banane i nezto od povrca. Danas sam primetio da jedna od nih tako nabrehnula da bi skoro ekspodirala. Kada sam odvrnuo ventil, poveca kolicina pene i malo od smeca je izaslo van, dok kod druge posude sasvim mala reakcija.
    Napomenu bih da razlika izmedju dveju posuda je da sam u ovoj gde je bila reakcija veca u tome sto sam u nju stavio destiliranu vodu i bila je sa malo vecom kolicinom smeca dok zuti secer otprilike podjednako.
    Ako ko ima iskustvo sa necim slinim da mi javi.

    Reply
    • admin

      Vi naravno, svaki dan otvarate poklopac na nekoliko minuta?

      Mjere su dane precizno, ne može se staviti malo više ili malo manje.

      Reply
  • Sanja

    Ovo me podsjeća na našu turšiju. Koja se naravno pravi od cijelog zdravog voća i stoji kraće u posudi.

    Reply
  • Tanja

    Posto nemam odmah vecu kolicinu raznog voca i povrca za otpatke, moze li se stalno dodavati u posudu novih komadica otpadaka? jose nesto, prvo pise da ne sme uci zrak, a onda da treba povremeno otvarati zbog oslobadjanja plinova?

    Reply
    • admin

      Možete dodavati, ali računate da postupak počinje kad ste dodali zadnje.

      Posuda mora biti čvrsto zatvorena, da ulazi zrak pokvarilo bi se. Samo jednom dnevno otvorite da izađe plin, i ponovo dobro zatvorite.

      Reply
  • aleksandar

    Kako se razblazuje prilikom folijarne prihrane

    Reply

Leave a Comment