Srećko Sladoljev, biolog i imunolog koji je suspendiran iz Imunološkog zavoda jer se usudio kritizirati upravu zbog, tvrdio je, netransparentnog i štetnog posla oko kupnje-prodaje cjepiva, a zatim i upozoravao kako cjepivo protiv svinjske gripe može biti iznimno opasno ako ga prime mlade i zdrave osobe, konačno je prije nekoliko dana pravomoćnom sudskom odlukom vraćen na posao. Sladoljeva su prijavili za širenje lažnih vijesti i uznemiravanje javnosti, prijava je na kraju odbačena, a gripa, kako vidimo, nije pobila tisuće…

Poljska je tako imala hrabru Ewu Kopacz, ministricu zdravstva koja je odbila podleći farmaceutskoj industriji i naručiti neprovjereno cjepivo, a Hrvatska Sladoljeva, koji doduše nije bio u izvršnoj vlasti, ali je upornim medijskim istupima građane osvijestio o prijevari farmaceutske industrije. Svijet je, kaže Sladoljev koji se gotovo cijeli svoj profesionalni vijek bavi proizvodnjom i istraživanjem cjepiva, plašen epidemijom globalnih razmjera, a sve kako bi narodi kupovali neprovjereno cjepivo, a pojedinci zgrnuli milijarde. U Hrvatskoj se, usprkos njegovim i upozorenjima drugih liječnika, cijepilo, kaže, između pet i deset tisuća ljudi. Tog stručnjaka smo pitali jesu li ti ljudi izložili svoje zdravlje nekoj od autoimunih bolesti u budućnosti.

“Mogu jedino povući paralelu s pobolom veterana Zaljevskog rata koji su cijepljeni jednako koncipiranim cjepivom. Od dvadesetak boleština u čijoj se pozadini krije autoimuna bolest, oboljelo je 200.000 vojnika, ili njih 25 posto! Pobol zasigurno nije bio posljedica rata jer su statistički slično oboljeli i vojnici koji nisu bili u ratu. Jedino što povezuje te dvije skupine jest cjepivo. Iz Zaljevskog rata sigurno su izvučeni neki zaključci s obzirom da je Amerika svoje stanovništvo cijepila protiv pandemijske gripe bez pojačivača, a slično su postupili i Nijemci. Svoju vojsku (Bundeswehr)  i političare (Bundestag) također su cijepili bez pojačivača. Shvatilo se da su mladi i zdravi ljudi koji mogu snažno imunološki odgovoriti na potentna dugoprovocirajuća cjepiva ‘smrtonosna’ kombinacija koju se lako može pratiti”, kaže nam Sladoljev, navodeći da je britanska agencija za lijekove već  2010. godine uzročno-posljedično povezala pandemijsko cjepivo s rizikom nastanka autoimunih bolesti.

“Iznenadila me brzina pojavljivanja bolesti. Očekivao sam da će se posljedice pokazati kasnije. To upozorava da je cjepivo bilo opasnije nego sam mislio”, kaže Sladoljev, navodeći da ga je kontaktirala i jedna gospođa početkom 2010. godine čija je majka oboljela od autoimune bolesti izazvane cjepivom.

“Kontaktirala me nakon što se njezina majka cijepila i počela osjećati tegobe. Po opisanim simptomima, posumnjao sam na ALS. Majka joj je preminula nekoliko mjeseci kasnije. Kao uzrok smrti naveden je ‘ALS kao posljedica pandemijskog cjepiva’. ALS je ekstremno rijetka bolest koja se razvija dvadesetak godina. Pacijent desetak godina unaprijed zna od čega boluje i kako će umrijeti. Razlika u progresiji prirodnog i ‘cjepivom induciranog’ ALS-a je golema”, kaže Sladoljev.

“Inače, ALS najprije počinje sa slobosti u mišićima, nastavlja se s grčenjem, a zatim vrlo brzo onesposobljava hod, zahvaća sve mišiće, otežava se govor, gutanje i na kraju prestaje disanje. Događa se potpuna paraliza, a mozak i dalje besprijekorno funkcionira.”

Na čemu temelji svoje pretpostavke, pitali smo dr. Sladoljeva.

“Na temelju teoretskog i praktičnog poznavanja načina funkcioniranja imunološkog sustava, fiziologije i biologije općenito”, kaže taj stručnjak, koji se osvrnuo i na tezu da će epidemiolozi povezati cjepivo s pobolom od raznih bolesti.

“Sigurno da hoće, to mogu i danas. Neka usporede pojavnost multiple skleroze prije 40 godina i danas s obveznim koktelima cjepiva onda i danas i dobit će odgovore”, kaže taj imunolog i plastično objašnjava što to cjepivo protiv “svinjske gripe” radi organizmu kada ga se unese u mišić.

“Stvara specifičnu imunost protiv ‘svinjske gripe’. Međutim, dugotrajna i snažna imunološka stimulacija stvara pretpostavke da sustav u neprirodnom procesu vlastita tkiva prepozna kao strana. Tada ulazimo u bolest iz koje nema povratka. Problem je u snažnom imunoprovocirajućem cijepnom materijalu u kombinaciji s pojačivačem, sve upakirano u injekciju kako bi se proizveo depo na krivom mjestu”, kaže, navodeći da je sama bolest protiv koje se cijepilo, tj. gripa, bila sporadična pojava.

“Počela je kao sporadična bolest, tako je i završila. To se može lako zaključiti  s obzirom da smo ‘pandemiju’ dočekali nezaštićeni. Da smo se procijepili u visokom postotku, ‘vakcinalni’ lobi bi likovao i tumačio da to ponovimo i dogodine. U Finskoj se cijepilo 70 posto ljudi, a kod nas tek nekoliko postotaka, ali je u Finskoj umrlo više ljudi. Finci su cjepivom očito dobili samo rizik od potencijalnih nuspojava, ne i zaštitu”, kaže Sladoljev, navodeći da je na cjepivu globalno zarađeno 27 milijardi dolara.

Kako se obraniti od farmaceutske industrije?

“Trebalo bi farmaceutsku industriju ugraditi u neprofitno javno zdravstvo, ali to je utopija. Kada su američki predsjednici pokušali pod državno okrilje vratiti tiskanje dolara, svi su bili ubijeni. Novac u Americi štampa privatna banka. Proizvodnja lijekova i proizvodnja novca imaju mnogo dodirnih točaka”, zaključuje Sladoljev.

Kontaktirali smo i Lidiju Gajski, specijalisticu internisticu, koja navodi: “Ako računamo s prolongiranim pozitivnim učinkom cjepiva, moramo se suočiti i s mogućnošću da se s vremenom razvije i šteta. Posebnu pozornost kritičara cijepljenja privlači porast pojavnosti autoimunih bolesti – dijabetesa tipa I, multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, sistemskog lupusa, Crohnove bolesti i sl., kao i astme i alergija. Cjepiva su inkriminirana zbog sposobnosti utjecaja na funkciju imunosnog sustava. Mnogi liječnici i imunolozi, primjerice Robert Mendelson, a u nas Srećko Sladoljev, upozoravaju da uporna višekratna inokulacija stranog antigena može konačno dovesti do hiperstimulacije imunosnog sustava i proizvodnjeprotutijela na tkiva vlastita organizma. Opetovano cijepljenje moglo bi, prema nekima, uzrokovati suprotan proces – iscrpljivanje obrambenog sustava, što znači stvaranje uvjeta za povećanu sklonost teškim infekcijama i razvoju tumora”, kaže Lidija Gajski, navodeći da je broj bolesti protiv kojih se cijepimo u stalnom porastu – u nas je u kalendaru obveznog cijepljenja uključeno deset bolesti s ukupno 45 doza cjepiva.

Autor: Saša Jadrijević Tomas, za Slobodnu dalmaciju