Stres i kako ga savladati
Stres je na ovaj ili onaj način povezan s negativnim mislima, emocijama i ponašanjima. Stres je fizička i psihička reakcija na potencijalno ugrožavajuće događaje iz vanjske sredine, ali i neke naše unutarnje doživljaje. Stres je obično naš izgovor za činjenicu da vrlo malo vremena ne posvećujemo sebi i ljudima koje volimo, da ne stižemo da se vidimo s prijateljima češće, da smo kronično neispavani, umorni i mrzovoljni. Kao neka babaroga koja nas vreba iz mraka, stres je tu. Univerzalni izgovor za sve nedaće koje imamo i čak moramo imati, kao ozbiljni, odrasli ljudi.
Jedna od definicija stresa kaže da je stres odnos između osobe i okoline u kojem osoba situaciju procjenjuje kao previše zahtjevnu u odnosu na svoje mogućnosti ili kao prijeteću za svoju dobrobit. Dakle, kada mislimo da ne možemo stići završiti neki posao do određenog roka, bit ćemo pod stresom, što opet znači da ćemo o sebi misliti kao o nesposobnoj osobi, bit ćemo frustrirani i napeti, a fizički ćemo osjećati potpunu iscrpljenost. Sigurna sam da već znate da će se u potpuno istoj situaciji (za koju bi se većina ljudi složila da je stresna) neki ljudi osjećati lošije od drugih ili bolje reći da će se neki od nas osjećati puno bolje nego drugi. Jer, moguće je da neki ljudi ovakvu situaciju doživljavaju kao izazov i uzbuđeni su zbog mogućnosti da se dokažu. Oni će onda dati sve od sebe da ipak završe posao na vrijeme i osjećaće se kao pobjednici kada u tome uspiju.
Istražujući stres i reagiranja ljudi na stres, dvojica naučnika ( Holms i Rahe) konstruirali su skalu stresnih životnih događaja, na kojoj je svaki događaj imao određen broj bodova. Na vrhu skale nalazili su se događaji poput smrti bračnog druga, smrti bliskog člana porodice, razvoda braka i gubitka posla. Sasvim je jasno, da će neki od ovih događaja za većinu ljudi predstavljati veliki stres, jer od nas zahtjeva promjenu u načinu života i prihvaćanje nove situacije. Međutim, ne dešavaju nam se ovakvi događaji svakodnevno, pa ipak smo pod stresom.
Naš stres se u stvari sastoji od puno, manje značajnih događaja, koji nam se gomilaju u toku jednog ili više dana. Čini nam se da nema predaha i da će nas stres pratiti sve do smrti.
Postoji i druga definicija stresa, koja kaže da je stres u stvari razlika između stvarnosti kakva jeste i one kakvu mi zamišljamo, odnosno želimo. Mi želimo brzo stići na posao, ali je u gradu gužva i zaglavljeni smo usred špica, želimo da u jednom danu skuhamo ručak, čitamo, pomognemo djeci oko domaćih zadataka, spremimo se za sutrašnji važan sastanak, prošetamo i ko zna što sve još. Rješenje je u prihvaćanju stvarnosti i vlastitih ograničenja i naravno u prilagođavanju.
Fiziološki promatrano, stres je zapravo reakcija našeg organizma, koja ga mobilizira u situacijama kada smo ugroženi i priprema nas na borbu ili bijeg. Hormon stresa, kortizol, luči se u ovakvim trenucima i povećava našu efikasnost i spremnost da se nosimo s trenutnom situacijom. Dakle, u svojoj osnovi stres nije negativan. Međutim, kada je naš organizam predugo u stanju ,,bori se ili bježi,, odnosno kada smo konstantno pod pritiskom, dolazi do iscrpljenosti organizma, što dovodi do promjena i smetnji u njegovom funkcioniranju.
http://www.alternativainformacije.com/2013/10/08/antistres-radionice-u-beogradu/
Nastavit će se…
– Suzana Vemić Kulja
