Naltrexone je izvorno odobren 1984 za pomoć ovisnicima tako da blokira receptore u mozgu koji primaju narkotike. U tu svrhu naltrekson je obično dostupan u dozama od 50 mg tablete.
No u novije vrijeme postalo je jasno da niska doza naltrekson (1,5 mg do 4,5 mg) ima značajan, bolje reči, IZVANREDAN, učinak u normalizaciji imunološkog sustava i uništavanju tumornog tkiva.

ONO ŠTO JE VAŽNO, TRETMAN NALTREXONOM JE IZUZETNO JEFTIN, PROČITAJTE! POGLEDAJTE LINKOVE KOJI VAS VODE PREMA SAJTOVIMA LIJEČNIKA KOJI GODINAMA RADE S NALTREXONOM I PROČITAJTE SVJEDOČENJA TEŠKIH BOLESNIKA KOJIMA JE NALTREXON POMOGAO DA I DANAS BUDU U ŽIVOTU.
http://www.lowdosenaltrexone.org/ldn_and_cancer.htm
http://www.whitakerwellness.com/therapies/low-dose-naltrexone/ldn-and-cancer/

UZ NALTREXONE DOVOLJNO JE UZETI ALFA LIPOIČNU KISELINU, MINERALE MAGNEZIJ, ASCORBAT, CINK, SELEN, B VITAMIN, BAZNU PREHRANU I DORUČAK U SKLADU S JOHANOM BUDWIG..KOMPLETAN PROTOKOL U SKLADU S VAŠOM KRVNOM GRUPOM MOŽETE DOBITI PREKO OVOG SAJTA

NALTREXONE, ENDORFINI I RAK

Dr. Bihari se dugi niz godina bavi tretiranjem raka pomoću malih doza NALTREXONA, koji baš u tim malim dozama ima izuzetnu ulogu poticanja rasta razine endorfina u tijelu pacijenta koji tada uništavaju maligne stanice.

Lista malignih bolesti na koje NALTREXONE ima djelovanje koju je objavio dr. Bihari :

• Raka mokraćnog mjehura
• Rak dojke
• Karcinoidi
• Debelog crijeva i rektuma
• Glioblastom, Astrocitom
• Karcinom jetre
• Lung ( pluća ) Cancer (Non-malih stanica)
• Limfocitna leukemija (kronična)
• Limfom (Hodgkinova i Non-Hodgkinov)
• Maligni melanom
• Multiple Myeloma
• Neuroblastoma
• Karcinom jajnika
• Raka gušterače
• Rak prostate
• Karcinom bubrežnih stanica
• Raka grla
• Rak Maternice

JEDNOM RIJEČI DJELUJE UNIŠTAVAJUĆE NA SVE VRSTE TUMORNIH BOLESTI

Pogledajte sajt dr.Biharija I dr.Whitakera gdje postoje izjave bolesnika nakon tretmana raka s Naltrexonom gdje se pokazao učinkovitim u tisućama slučajeva….

http://www.lowdosenaltrexone.org/ldn_and_cancer.htm

http://www.whitakerwellness.com/therapies/low-dose-naltrexone/ldn-and-cancer/

Niska doza naltrexona ima blokirajuće učinke na rast tumora.
Izaziva povećanje metenkephalina (endorfina koji se proizvodi u velikim količinama u nadbubrežnim žlijezdama ) i beta-endorfina u krvi.
To dovodi do povečanog broja receptora na membranama tumorskih stanica preko kojih povećana razina endorfina uzrokuje apoptozu ( samoubojstvo ) tumorskih stanica
Dolazi do povećanja broja i pojačane aktivnosti prirodnih stanica ubojica (Natural killer cells) i limfocita CD8, koji su vrlo osjetljivi na povišene razine endorfina

Doziranje:
Redovna doza naltreksona je između 2 i 4,5 mg, najbolje uzeti 4,5 mg svaku večer prije spavanja, tj. između 21:00-03:00.
Naltrekson djeluje u prva 4 sata sna i tada se podiže razina endorfina u tijelu koja ostaje povišena 24 sata i aktivno djelujući…

U SAD-u se može nabaviti naltrexone u kapsulama od 4,5mg, 30 kapsula, za jednomjesečnu uporabu po cijeni od 59,99 $ USD

http://www.worldantiagingstore.com/brands/profound-products/nal-pro-naltrexone-4.5-mg-30-capsules

No može se nabaviti i mnogo isplativija verzija, kutija od 14 tableta, svaka od 50 mg.
Tableta se usitni u prah i uzima se po 4 mg dnevno.
To znači da su dvije i po tablete količina za 30 dana.
Kutija od 14 tableta je za oko 6 mjeseci uporabe, a cijena jednog pakovanja od 14 tableta je oko 100.00 eura.

Ako nemate vagu koja važe u miligramima, ovo je link preko kojega se može kupiti vaga koja važe u miligramima….

http://www.amazon.com/gp/product/B00ESHDGOI/ref=as_li_ss_tl?ie=UTF8&camp=1789&creative=390957&creativeASIN=B00ESHDGOI&linkCode=as2&tag=onlininforrev-20

ŠTO SU ENDORFINI
Endorfini (endogeni morfini) su endogeni opioidni peptidi koji funkcioniraju kao neurotransmiteri.
Proizvode se od strane hipofize i hipotalamusa u kralježnjaka tijekom vježbanja ( najviše tijekom vježbanja tegovima..STATIČKE VJEŽBE SNAGE), uzbuđenja, bola, konzumiranja začinjene hrane i orgazma, i liče opijatima u svojoj sposobnosti da proizvedu analgeziju i osećaj blagostanja.

Treba  reći da je nađeno da endorfini jačaju imuni sustav, štite od raka, i da su odlični za zdravlje i dugovječnost u cjelini?

Endorfini imaju efekt morfija.
Opuštaju nas, te u nama stvaraju osjećaj sreće!
Ako ste se ikada pitali od kud sportašima tolika volja za svakodnevnim treningom, te kako im nikada ne dosadi vježbanje. Odgovor leži u ovisnosti koju stvaraja endorfin, koji se lući u njihovom mozgu prilikom treninga.
Endorfini su kemijski spojevi koji nam omogućuju da lakše izvodimo vježbe prilikom fizičke aktivnosti.
Oni ujedno isključuju receptore za bol, te čine da uživamo u vježbanju.
Da bismo počeli dobivati blagodati, koje endorfini donose sa sobom prilikom vježbanja potreban je 21 dan konstantnog vježbanja.
Ukoliko izdržite 21 dan fizičke aktivnosti, vaš mozak će se početi izlučivati endorfine, te će se kod vas malo, pomalo početi stvarati ovisnost o fizičkoj aktivnosti!
Što je izrazito bitno za održavanje komletnog zdravlja I da bi se moglo primjereno mršaviti i zadržati postignute rezultate.

Potaknimo endorfine
Njemački znanstvenici dokazali su da bavljenje sportom izaziva pojačano lučenje endorfina i da oni dižu raspoloženje. Od svih razdoblja godine, kasna jesen i rana zima najteže padaju ljudskom organizmu. Uzroka za to ima nekoliko, a svi su vezani uz klimatske i svjetlosne pojave.

Od 5. XI do 4. II  na sjevernoj je hemisferi u tijeku tromjesečno razdoblje s najmanje prirodnog svjetla, što se nepovoljno odražava na funkcije raspoloženja i imunitet. Sunčevo svjetlo preko optičkog živca u mozgu potiče neurofiziološke procese koji održavaju dobro raspoloženje i visok imunitet, no u tri najmračnija mjeseca te su funkcije ugrožene.
Nepovoljne vremenske prilike u sprezi s mrakom tjeraju nas da više vremena provodimo u zatvorenom prostoru i ograničuju nam kretanje. Manjak kretanja još je jedan uzrok sniženog raspoloženja od kasne jeseni nadalje, jer tjelesna aktivnost također povoljno djeluje na duševno blagostanje.
Nije neobično da mnoge životinjske vrste tijekom zime ulaze u stanje hibernacije ili poluhibernacije, jer zima doista ne pruža mnogo nadahnuća za živahnu aktivnost.
Prosinac, siječanj pa i veljača ( decembar, januar, februar ), unatoč već osjetno duljim danima, mjeseci su kad depresija i tjeskoba najjače haraju, a mnogi patnici liječe se na jedini način koji poznaju – unošenjem povećanih količina ugljikohidrata. Ti sastojci prehrane pomažu pri prijenosu triptofana u mozak, gdje se pretvara u serotonin (5-hidroksi-triptamin) i ublažava simptome depresije.
Ipak, unos namirnica s mnogo ugljikohidrata nije optimalno rješenje, a osobama koje su sklone debljanju donosi porast tjelesne težine. Sam pogled na nabujalu figuru i povećan broj kilograma na vagi za većinu je stresno iskustvo, koje opet potiče depresiju i neutralizira pozitivan učinak ugljikohidrata.
Zbog svega navedenoga, zima je razdoblje kad treba djelovati suprotno nagonu koji nas navodi da ostanemo kod kuće i mirujemo. Upravo je tijekom zime vrijeme za što više kretanja i izlaganja prirodnom svjetlu, to jest onoj maloj količini koja je dostupna.

Prirodni analgetici

Kretanje je dugo slovilo kao sredstvo protiv depresije, a znanost je nedavno napokon dokazala tu njegovu spasonosnu ulogu: sport i drugi umjereni tjelesni napori proizvode mjerljiv fiziološki učinak, koji pruža osjećaj psihofizičkog blagostanja.
Englezi to zovu runner’s high, što možemo prevesti kao trkačka euforija. Međutim, nije riječ samo o trčanju nego o svakoj tjelesnoj aktivnosti koja zahtijeva malo veći napor, dakle i o biciklizmu, plivanju, košarci, badmintonu, žustrom hodanju, radu u vrtu, seksu itd.
Dosad se samo pretpostavljalo da trkačku euforiju stvaraju stvarni biokemijski učinci vježbe na mozak. Zagovornici te teorije tvrdili su da zaslužne za taj učinak moraju biti izvjesne kemikalije koje nadražujući neurone izazivaju raznovrsne osjećaje ugode, koje neki opisuju opuštenošću, a drugi euforijom.
Te bi kemikalije, tvrdili su, morale biti endorfini, tvari slične opijatima, čija je funkcija upravo pomaganje ljudima da izdrže napore, bolove i druga neugodna stanja. Endorfini, za koje se zna od 1975., naši su prirodni analgetici i antidepresivi, čiji je zadatak neutralizirati negativna djelovanja okoline na organizam.
Problem s dokazivanjem te hipoteze bila je nemogućnost mjerenja količine endorfina prije, tijekom i nakon vježbe, jer je jedini način da se to učini bilo uzimanje uzorka leđne moždine, što uključuje punkciju kralježnice!
Moguće je, doduše, mjeriti endorfine u krvi, ali ti endorfini nisu zaslužni za trkačku euforiju, nego samo oni koji se nalaze u mozgu. Tako je 30 godina endorfinska teza ostala nepotvrđena, dok nije postalo moguće utvrditi aktivnost endorfina unutar mozga.
Tek je sada medicinska tehnologija uznapredovala do točke na kojoj može snimati moždanu aktivnost i utvrditi neurofiziološke reakcije tijekom i nakon tjelesnih napora.

Istraživači sa Sveučilišta u Bonnu upotrebom moderne tehnike skeniranja PET (tomografija pozitronskom emisijom) dokazali su da tjelesni napori, poput trčanja, doista izazivaju proizvodnju endorfina u mozgu, da endorfini stvarno podižu raspoloženje te da porast raspoloženja ovisi o količini izlučenog endorfina.

Mit je bio istinit

Stručnjaci za endorfinska pitanja, koji nisu sudjelovali u istraživanju, kažu da prihvaćaju nalaze. Doktor Solomon Snyder, otkrivač endorfina prije 35 godina, nazvao je istraživanje zadivljujućim, a profesor Huda Akil sa Sveučilišta u Michiganu primijetio je da je početna pretpostavka o endorfinskom učinku ipak bila ispravna. Za sportaše novi rezultati su potvrda da njihove tvrdnje o porastu blagostanja nakon treninga nisu lažne ni posljedica autosugestije.

Voditelj njemačkog istraživanja, dr. Henning Boecker, kaže da se ideje o mjerenju endorfina PET skenovima dosjetio prilikom testiranja osjeta boli. “Shvatili smo da uz pomoć PET-a možemo snimati ne samo bol, nego i ugodu”, rekao je. Pored tehnologije PET u ispitivanjima je korišteno još jedno ranije nedostupno sredstvo, a to je kemikalija koja služi kao marker za endorfine i upućuje na njihovu prisutnost u mozgu.
Dr. Boecker i njegova ekipa angažirali su deset trkača dugoprugaša, kojima je predočen lažan razlog istraživanja (proučavanje opioidnih receptora u mozgu) kako ne bi pali pod utjecaj sugestije vezane uz endorfine i porast raspoloženja. Prije i poslije treninga dobrovoljci su podvrgnuti PET skenu i standardnim psihološkim testovima, kojima je provjereno njihovo raspoloženje.
Snimanja su pokazala da se u mozgu stvarno proizvode endorfini te da se povezuju s neuronima u dijelovima mozga zaduženima za emocije i raspoloženje, osobito u limbičkom dijelu mozga i u predčeonom režnju. Ujedno, pokazalo se da je raspoloženje kod pojedinog ispitanika bilo više što je njegov mozak izlučio više endorfina.
“Ti dijelovi mozga se aktiviraju i kad su ljudi zaljubljeni ili kad slušaju svoju najdražu glazbu”, poručio je dr. Boecker, dodajući: “Zadovoljstvo trkača bilo je vidljivo i na njihovim licima nakon dva sata trčanja.”

Djeluju i feferoni
Idući je cilj potvrditi ili osporiti tezu da sport diže ne samo raspoloženje, nego i otpornost na bol. Neka istraživanja već su naznačila da sportaši imaju viši prag boli, to jest da su u stanju podnijeti snažnije podražaje prije nego što iskuse bol.
Nažalost, učinak trkačke euforije ne zahvaća sve ljude koji se bave sportom. Možda je izostanak tog učinka upravo razlog zbog kojeg neki ljudi nisu ljubitelji sportskih aktivnosti.
Za utjehu, lučenje endorfina moguće je potaknuti i jedenjem ljute hrane!
Kapsaicin, aktivna tvar u ljutim feferonima, dokazano potiče proizvodnju endorfina ( time se potiče i mršavljenje ), što je razlog zbog kojeg mnogi ljudi obožavaju ljuto začinjenu hranu.
Kapsaicin za vanjsku upotrebu koristi se i za liječenje određenih vrsta kronične boli.
Endorfine aktivira i akupunktura, što je dokazano analizom likvora.

Naš vlastiti morfij
Endorfini su skup prirodnih kemijskih spojeva koje proizvodi naše tijelo u određenim okolnostima. Spadaju u klasu opioidnih neuropeptida, jer nalikuju na opijate utoliko što ublažavaju bol, snižavaju temperaturu i podižu raspoloženje.
Neki endorfine nazivaju i našim vlastitim morfijem, od čega i dolazi naziv endorfin (od endo = vlastiti, unutarnji i morfin).
Srodni endorfinima su i enkefalini i dinorfini, također opioidni neuropeptidi, koji imaju sličan analgetički, antipiretski i antidepresivan učinak.
Endorfine proizvode neuroni u hipotalamusu te ih odašilju u ostale dijelove mozga i kralježničnu moždinu. Dio endorfina luči žlijezda epifiza, iz koje endorfini ulaze u krv.
No, za sada NALTREXONE je najjači poznati activator ENDORFINA.

KONTRAINDIKACIJE

1. Ljudi koji koriste  opojne lijekove – poput ultram (tramadola), morfij, Percocet, Duragesic ili kodein, lijekove protiv bolova i slično – ne bi trebali uzeti Naltrexone dok se opojni  lijekovi  potpuno ne isčiste iz organizma, 5 – 6 tjedana. Savjetuje se uzimanje magnezij klorida, natrij ascorbata, glutationa, koji će ubrzati ćišćenje organizma….

 2. Pacijenti koji uzimaju hormonsku nadomjesnu terapiju za dijagnozu Hashimoto tiroiditis trebaju početi Naltrexone sa 1.5mg. Naltrexone može dovesti do smanjenja autoimunog poremećaja, koji  potom može zahtijevati  smanjenje nadomjesne doze hormona štitnjače kako bi se izbjeglo simptome hiper thyroidisma.

 3. L judi koji su imali transplantaciju organa uzimaju imunosupresive, lijekove koji blokiraju imuni sustav pacijenta da ne bi odbacio transplantirani organ, a Naltrexone blokira lijekove koji imaju imunosupresivno djelovanje. Stoga se nalterxone ne preporučuje uzimati.

No, najbolje se uvijek savjetovati sa svojim liječnikom, kojeg naravno treba uputiti na linkove koji stručno objašnjavaju djelovanje i dobrobiti koje dobivamo uzimanjem niske doze naltrexona ( LND)….

Izvor: valetudo-drroso.com