Kako štedjeti u krizi

Slikovni rezultat za saving money

Poslovica, a i logika kažu da treba štedjeti kad se ima, jer kad se nema – kasno je. U ovoj krizi mnogi su povukli svoje štednje, životna osiguranja, “crne fondove” očekujući da će kriza trajati par godina. Ali par godina se proteglo na punih pet, i još se ne vidi kraja. Ima jako puno savjeta kako štedjeti u krizi, nama osobno je jedan od dražih – ne jedite u restoranima. Kao da se netko još i ruga s nama.
Idemo vidjeti što se može napraviti kada smo zaista na financijskom dnu, bez izgleda da se to promijeni u narednih nekoliko mjeseci.




1. Prodajte automobil. Automobil nas mjesečno ne košta samo koliko košta gorivo, tu moramo dodati neizbježne troškove osiguranja, tehničkog pregleda, potrošnog materijala, a također i poneki kvar koji će trebati popravak. I ne zaboravimo da je automobil sa svakim sljedećim mjesecom sve stariji, i da mu vrijednost pada.

Možda mislite da ne biste mogli bez automobila – vjerujte, moći ćete. Gradski prijevoz je sasvim solidan u svim gradovima, cijene mjesečnih karata prihvatljive, a iznenadit ćete se kako neke uobičajene destinacije zapravo nisu toliko udaljene, i da se lagano može prošetati do njih. Besplatno, i pri tom zdravo. Dobit ćete kondiciju, smršaviti, zategnuti mišiće, pročistiti pluća, pomoći kičmi i koljenima.

2. Ispišite se iz teretane. Ruku na srce, jeste li baš od onih redovitih? Ili više plaćate nego što koristite? Bez obzira na odgovor, ne postoje vježbe za koje je neophodna teretana – uz malo traženja po internetu, ili razgovora sa stručnom osobom, doći ćete do svih vježbi koje su vam potrebne, a možete ih raditi kući.

3. Budite pažljivi s odjećom i obućom. Imajte na umu da možda još godinu ili dvije nećete moći kupiti ništa novo. Idite korak dalje, pa kad vam se učini da biste nešto i mogli kupiti – nemojte. Nekako ne vjerujemo da u ormaru nemate sve što vam treba. Zaobilazite rasprodaje, i ne nasjedajte sami sebi na vlastite racionalizacije “jeftino je i odlična prilika”. Jeftinih, odličnih prilika će biti uvijek, a vi ste u krizi sada.

4. Ne bacajte odjeću, razmjenjujte je s prijateljima/cama. Neka vam ne bude neugodno pitati prijatelje koji imaju stariju djecu da vam proslijede njihovu odjeću, a isto napravite i vi, proslijedite odjeću svoje djece. Ako nešto baš trebate, a nitko od prijatelja nema, najprije posjetite second free shopove, možete naći potpuno nove, i izuzetno kvalitetne stvari.

5. Kupujte na akcijama. Vjerojatno to već radite. Dobro je imati zalihe hrane i svakodnevnih potrepština koje dosta koristite – tjestenine, brašno, ulje, paste za zube, sapun… Obratite pažnju na robne marke, možete naći sasvim dobre proizvode po vrlo niskim cijenama. Neka vam ne bude teško obići nekoliko trgovina / centara – danas svatko u susjedstvu ima barem tri.

Pri tome nemojte zanemarivati zdravlje i kupovati npr. margarin umjesto maslaca. Trovanje nije dio ovog programa.

Pratite portale za grupne popuste – tu možete naći čudo toga, po zaista niskim cijenama.

6. Pazite na cijenu kruha. Kruh smo uzeli kao primjer, jer smo nacija koja troši puno kruha. Danas je prosječna cijena jednog kruha oko 8 kn. U nekim centrima, ili manjim pekarnicama, možete kupiti istu količinu za nepune 4 kune. Možda nije kao naš omiljeni, ali štedeći 4 kune svaki dan, mjesečno smo uštedjeli 120, godišnje čak 1440 kn.

7. Izbacite iz upotrebe čokoladna mlijeka, nesquik i slično, koristite običan kakao ili čokoladu u prahu. Izbacite cornflakes, müslije, nutele, pahuljice, voćne jogurte, suhomesnato – ne samo da ćete uštedjeti jako puno, nego ćete nešto dobro učiniti za svoje zdravlje i zdravlje svoje djece. Poznato vam je koliki su to otrovi? Sjećate se kako ste uživali u marmeladi kad ste bili djeca? Nema razloga da ne uživaju i vaša djeca, zajedno s vama. A ni napraviti marmeladu nije neka filozofija.
Cigarete…. još pušite, i opravdavate se da vam je “to jedino što vam je ostalo” od nekog gušta? Razmislite koliko ste voća mogli djeci kupiti za to, na koliko ste ih kino predstava mogli povesti, izleta, utakmica… a niste, jer nemate. Osjećate se dobro radi toga? Znamo da znate, iako ne želite misliti o tome, ali ipak – recite naglas koliko mjesečno novaca nonšalantno izgorite? A koliko je to godišnje?

8. Izbacite kupovne sokove (gazirano fuj!), čak i one na kojima piše da su 100% – naravno da ne vjerujete da je unutra 100% cijeđen sok, i da djeci dajete nešto zdravo, zar ne? Izbacite i sirupe, ledene čajeve… Najukusnija i najzdravija je voda. Treba otprilike 15-ak dana da se navikne na njezin “bezukusan” okus.

9. Kupujte sezonsko voće i povrće, egzotiku ostavite za bolja vremena. Ako nađete nešto posebno povoljno, kupite veću količinu i zamrznite. Imate li rodbinu ili dobre prijatelje na selu, preporučite se za njihove viškove – najčešće oni nemaju uvijek na knap – ili je nečeg premalo, ili je previše, a ako je previše, propadne jer se većina njih ne bavi prodajom. Zauzvrat, i vi ćete njima nešto dati ili učiniti.

10. Potražite jeftine recepte. Nevjerojatno je koliko se ukusnih i zdravih obroka može pripremiti s malo novaca. Izbacite meso koliko god je moguće – savršen ručak može biti i bez mesa. Kad kupujete meso, orjentirajte se na piletinu ili puretinu. Leđa peradi su jako jeftina, a može se napraviti odlična juha, “gulaš”, uz dodatak nekog povrća varivo… Od ribe kupujte onu jeftiniju – obična srdela je ionako jedna od najzdravijih.

11. Ne bacajte novce na skupa sredstva za higijenu i čišćenje. Sami možete imati svoje, za nikakve uložene novce, a ekološke, i jako kvalitetne. U konačnici, bijeli ocat (cca 4 kn/l) i soda bikarbona (cca 10 kn/kg) čine čuda.

12. Izbjegavajte odlaske na kavu. Za cijenu jedne kave u kafiću, možete kupiti 20 dkg kave – pozovite prijateljice kući. Nekad smo se tako najviše družili, a sad se gotovo i ne posjećujemo. Kafiće ostavite za neke posebne prilike i situacije.

13. Neka vam stan ne bude kao luna park – štedite struju, pazite da se gase svjetla u prostorijama u kojima niste trenutno, neka mašine rade kad je jeftina struja, a zimi ne hodajte u kratkim rukavima. I par stupnjeva niža temperatura u stanu vidljivo će se odraziti na račun.

14. Smanjite kupovinu knjiga i časopisa – učlanite se u knjižnicu, i u neku od internetskih grupa za razmjenu – slažemo se da ništa ne može zamijeniti papir u ruci, ali naviknut ćete se.

15. Ako imate vrt, balkon, terasu, lođu… osim cvijeća posadite i poneku začinsku biljku, ili povrće. Danas je permakultura vrlo in, ne treba vam biti naugodno radi rajčice na balkonu, naprotiv.

16. Neka vam ne bude neugodno djetetu reći NE. Nije sramota nemati, i nemojte misliti da je vaše dijete jedino koje nešto nema. Osim ako ne živite na Pantovčaku (a tada ne biste čitali ovaj članak, jel tako?). Ako treba, razgovarajte s roditeljima prijatelja vaše djece, sigurni smo da će i oni odahnuti kada vide da ni vi niste ludi od sreće za kupovinom skupih stvarčica koje su u trendu. “Ali to svi imaju” je fora koju smo još mi uspješno koristili, čudo kako i danas pali.

17. Osim što ćete voditi računa gdje uštedjeti, razmislite i gdje možete zaraditi. Znate li nešto što možete unovčiti? Što god da znate raditi, koju god vještinu ili talent imali, možete ponuditi, prodati, zaraditi nešto. Nemojte izbjegavati poslove mrežnog marketinga – na tim poslovima se zarađuje nevjerojatno puno. Raspitajte se malo što se nudi, nađite ono što vama odgovara – proizvod ili uslugu koji vam se sviđaju i držite ih korisnima, i počnite.

18. Nemojte klonuti duhom. Loše stvari (baš kao ni one dobre), ne traju vječno. Sve prolazi. Važno je ostati čvrst duhom, naći zadovoljstvo u “malim “stvarima, posvetiti se sebi, svome razvoju. Vjerovali ili ne, nakon nekog vremena ćete biti jako ponosni na sebe,  i zapravo zahvalni na krizi jer vam je pokazala koliko stvari ne trebate, i koliko ste sposobni. Kad smo već kod zahvalnosti – njegujte zahvalnost, i to najviše onda kad vam se čini da je najmanje razloga za nju. Neka vam svaki dan počne sa zahvalama – na obitelji, zdravlju, prijateljima, svemu onome što imate – sjetite se svega pojedinog. Zahvaljujte čak ako ne osjećate zahvalnost. Nakon nekog vremena ona se iskreno nastaniti u vašem srcu, i drugačije ćete gledati na život.

19. Davajte. Poklanjajte. Pomažite. Nije uopće važan iznos, važna je energija davanja. Neka vam ne bude neugodno dati samo 5 ili 10 kuna nekoj humanitarnoj akciji – vaše malo je nekome sve.

20. Ugađajte sebi. Nemojte zapostaviti frizuru, ili lijepo sređene nokte. Ne treba vam za to profesionalna usluga (ako imate prijateljicu koja se time bavi, odlično! Razmijenite usluge.), tek malo vremena i volje. S vremena na vrijeme se nagradite nečim – lijepom bižuterijom, koncertom, masažom… Ne zaboravite, da  ste VI najvažniji. Volite sebe, jer sva ljubav počinje otuda. Ako ste vi sretni i nasmijani, takva će biti i vaša djeca, vaša obitelj. Svi ćemo zaboraviti krizu, ali nećemo kako smo se osjećali, nećemo zaboraviti smijeh. Smijite se, svemu i svačemu, svemu i svačemu usprkos.